Grabar-Kitarović: ‘Za dom spremni’ je stari hrvatski pozdrav

Foto: fah

“Moj stav o pozdravu ‘Za dom spremni’ je jasan. On je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana”, rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za RTL Danas.

Na pitanje je li previše kompromitiran zbog toga kaže:

“O tome ne bih donosila osobni sud, ja nisam povjesničar i imam svoj stav, voljela bi da se u Hrvatskoj dogovorimo i da konačno postavimo neke standarde, ako je moguće i zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima. To su jednostavno pitanja koja dijele hrvatski narod, a nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedništvu, mislim da malo previše razgovaramo o ideološkim pitanjima, da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja, a kad je riječ o ploči, nemojmo izgubiti iz vida da je njezina primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili svoj život braneći Hrvatsku”, dodala je.

Podsjetimo, nakon što je HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u razgovoru za Večernji list kazao kako spomen-ploča poginulim HOS-ovim braniteljima u Jasenovcu ostaje do daljnjeg te kako vjerojatno neće biti uklonjena prije ožujka 2018., odnosno do donošenja novog zakona, došlo je do žestoke reakcije kako oporbe tako i koalicijskih partnera u Vladi.

Skidanja spomen-ploče hrvatskim braniteljima, pripadnicima legalne HOS-ove postrojbe od premijera Andreja Plenkovića prošlih su dana zatražili čelnici HDZ-ovih koalicijskih partnera – vodstvo HNS-a, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i potpredsjednik Sabora iz redova manjina Furio Radin.

Nakon toga su u medijima počele špekulacije o mogućem raspadu vladajuće većine.

Hrvatski branitelji ovih dana podsjećaju Andreja Plenkovića da je temelj suvremene Hrvatske Domovinski rat i vrijednosti koje su proizašle iz njega, a Republika Hrvatska svojim je zakonima zaštitila simbole (ratne zastave i znakovlje, službenih postrojbi RH), te je nedopustivo da se Domovinski rat dovodi u kontekst Drugog svjetskog rata, a hrvatski simboli na isti način na koji su velikosrpski agresori ocrnjivali Hrvate prozivaju ‘ustaškim’.

‘Dobro je da premijer da zamaha obrazovnoj reformi’

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je pozdravila odluku da premijer Andrej Plenković stane na čelo stručnog povjerenstva za obrazovnu reformu i tako toj reformi da zamaha, izrazivši nadu da će se reforma obrazovanja u narednom razdoblju depolitizirati.

“U ovom trenutku to je dobro, upravo da se da zamaha reformi. Ali, ja vjerujem da se premijer neće miješati u detalje, već da će to ostaviti stručnjacima, nastavnicima, roditeljima i djeci”, izjavila je predsjednica za RTL Danas upitana kako gleda na odluku da premijer Plenković bude na čelu povjerenstva za reformu obrazovanja.

Istaknula je kako bi u konačnici svi morali biti uključeni u taj proces, ali ne na način da se društvo dijeli, nego da to bude jedna točka na kojoj se može naći zajedništvo u želji za stvaranje bolje budućnosti za djecu. “Da od njih stvorimo autonomne, samostalne mlade ljude koji će se prilagođavati novom svijetu, tržištu rada, i koji će prije svega ostajati ovdje u Hrvatskoj”, dodala je.

Izrazila je zadovoljstvo što se danas u Gospiću susrela s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak i s njom razgovarala o reformi obrazovanja. “Moram reći da sam zadovoljna entuzijazmom koji sam vidjela, novim poletom i novim zamahom i nadam se da ćemo doista u vremenu koje je ispred nas depolitizirati reformu obrazovanja”, poručila je Grabar-Kitarović.

Uspjeh gospodarstva ne možemo mjeriti padom nezaposlenosti

Predsjednica je ponovila svoju popodnevnu izjavu kako brojke o padu nezaposlenosti varaju jer se iza njih krije podatak o odlasku građana iz Hrvatske, pri čemu je naglasila kako se uspjeh hrvatskog gospodarstva ne može mjeriti padom nezaposlenosti.

“Nije ovo napad ni na premijera ni na Vladu, ovo je pitanje o kojem govorim od samog početka svoga mandata. Činjenica je da nam ljudi odlaze i da uspjeh našeg gospodarstva ne možemo mjeriti padom nezaposlenosti, jer zaposlenost ne pokriva onaj broj ljudi koji su napustili državu i to je jedan od glavnih razloga pada nezaposlenosti, uz naravno ponekad sezonske poslove”, poručila je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako ne ulazi u brojke i statistike, koje mogu biti varljive i ne moraju odražavati stanje na terenu, već da ulazi u trendove. “Hrvatska je ušla u trend pozitivnog gospodarskog razvoja, rasta BDP-a. Međutim, ono što sad moramo učiniti je uložiti u gospodarstvo, stvarati nova radna mjesta, prije svega ona koja osiguravaju izvozne proizvode, proizvode dodatne vrijednosti, jer jedino na taj način možemo zadržati ljude u Hrvatskoj i osigurati rast gospodarstva”, dodala je predsjednica.

 

Predsjednica Grabar-Kitarović zabrinuta procesima u BiH i retorikom prema Hrvatskoj

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je izrazila zabrinutost procesima u Bosni i Hercegovini, posebice ističući zastoj u procesu pristupanju Europskoj uniji i NATO-u te zastoj u reformama, istovremeno upozorivši na retoriku koja se u posljednje vrijeme može čuti u BiH i koja nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja između Zagreba i Sarajeva.

“Zabrinuta sam procesima u BiH jednostavno zato jer se vidi zastoj u svakom pogledu. Na strani EU-a i NATO-a je zastoj u procesu pristupanja BiH, a s druge strane zastoj u procesu reformi”, kazala je predsjednica u razgovoru za televiziju RTL.

“Ne mogu nikako pozdraviti retoriku koju čujemo iz BiH u posljednje vrijeme”, rekla je Grabar-Kitarović za za emisiju RTL Danas, ocijenivši da ona nažalost nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja i dobrosusjedskim i prijateljskim odnosima dviju država.

Istaknuvši da “Hrvatska jest prijatelj-država Bosne i Hercegovine u potpunosti” i da podržava kako teritorijalni suverenitet i integritet tako i njezin euroatlantski put, poručila je i da će se Zagreb “isto tako vrlo snažno boriti i za konstitutivnu jednakopravnost Hrvata kao jednog od tri naroda u BiH”.

Odgovarajući na pitanje o mogućoj posjeti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, predsjednica je potvrdila da je ta informacija točna i da za sada postoji “usmeni poziv” te da su se ona i Vučić složili da to “ne smije biti još jedan protokolarni susret nas dvoje, već da taj susret mora biti usmjeren na rješavanje konkretnih pitanja”.

Kazala je da ima pomaka u implementaciji Subotičke deklaracije te da je Vučić učinio neke konkretne korake za poboljšanje pozicije Hrvata u Srbiji.

“Mi naravno inzistiramo i dalje na predstavniku u parlamentu”, kazala je predsjednica.

S Vučićem bi također trebala razgovarati o nestalima, pitanju tzv. univerzalne jurisdikcije srbijanskog pravosuđa i pitanju granica.

“Razgovarat ćemo i o nestalima, to je za mene prvenstveno humanitarno pitanje koje smo dužni riješiti za obitelji koje čekaju završetak te ratne priče. Naravno, ostaje i pitanje tzv. univerzalne jurisdikcije i mislim da se približavamo nekom međusobnom razumijevanju kako bismo riješili to pitanje”, kazala je predsjednica.

Što se granica tiče, nastavila je predsjednica, dvije strane trebaju dogovoriti kako i na koji način to rješavati, “ali sve u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušavajući ne podizati nikakve tenzije u javnosti nego doista sve učiniti na dobrobit naših dviju država”.

U intervjuu je potvrdila da planira posjet Rusiji te da će se datum objaviti zajednički.

“Na stolu će se prije svega kao teme naći naši bilateralni odnosi”, kazala je predsjednica i dodala da bi voljela vidjeti jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije.

“Unatoč sustavu sankcija mislim da tu postoji puno prostora, da naše tvrtke mogu poslovati s Rusijom. Interes je jako velik i dosta gospodarstvenika želi ići na taj put”, rekla je šefica hrvatske države.

Kako je najavila, razgovarat će se i o jugoistoku Europe, stanju u BiH, posebno o odnosima Hrvatske i Srbije, o stanju u susjedstvu Rusije, zajedničkoj suradnji u okviru euroatlantskog saveza te o borbi protiv zajedničkih ugroza.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/rtl/hina