U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.
> Zašto Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori?
Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.
“Na žalost nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.
Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.
Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.
Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.
> Pogled iz SAD-a: Treba li dijaspora glasati ili ne?
To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.
Grabar-Kitarović rekla je kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.
“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.
Poseban interes za Hrvate u BiH
“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.
Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.
Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.
Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.
Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.
Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
