Grabar-Kitarović i Ader: Migrantska kriza je dugoročni problem

epa04967024 Hungarian President Janos Ader (R) welcomes his Croatian counterpart Kolinda Grabar-Kitarovic in front of the Alexander Palace in Budapest, Hungary, 07 October 2015. Kolinda Grabar-Kitarovic is on a three-day official visit to Budapest. In the background is the River Danube and the Hungarian Parliament Building. EPA/TIBOR ILLYES HUNGARY OUT

Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva pozornost cijelog svijeta i rješenja na više razina, zajedničko je stajalište hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i mađarskog predsjednika Janosa Adera koje su iznijeli u srijedu na konferenciji za novinare nakon sastanka u službenoj rezidenciji mađarskog predsjednika u Budimpešti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva rješavanje korijenskih uzroka migracija, odnosno stanja u mediteranskom bazenu i na Bliskom istoku, a to treba učiniti iskorjenjivanjem siromaštva, nejednakosti, borbom protiv terorizma i ekstremizma IS-a i svih drugih skupina”, rekla je novinarima predsjednica Grabar-Kitarović.

Predsjednica je ocijenila kako razvojnu politiku treba voditi tako da se u tim područjima osiguraju uvjeti dostojni života ljudi kako oni uopće ne bi imali potrebu odlaziti. Najbitnije je osigurati schengenske granice, osobito granicu između Grčke i Turske, navela je, a izvan granica EU treba uspostaviti “hot spotove”, odnosno kampove u Turskoj, Libanonu i drugim državama kako bi migranti imali odgovarajuće uvjete, za zdravstvenu skrb, obrazovanje i za sve ono što je nužno za dostojanstven život.

“Mislim da smo već pomalo i zakasnili, da je u početku trebalo financijski i na svaki drugi način pomagati onim zemljama koje su izvan EU, poput Makedonije ili Srbije, u zbrinjavanju migrantskih valova koji su prelazili preko njihovog teritorija”, kazala je predsjednica

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponovila je kako treba jasno razlikovati izbjeglice, kojima je potrebna zaštita i humanitarna pomoć, od ekonomskih migranata.

“To je humanitarno, sigurnosno i ekonomsko pitanje globalnih razmjera, pri čemu treba pokazati humano lice, kao što je Hrvatska pokazala 90-ih godina kad je zbrinjavala gotovo milijun izbjeglica i prognanika, ali treba razlikovati izbjeglice od migranata i Hrvatska ne može i neće biti hot spot za to”, istaknula je, napomenuvši kako će se i dalje zalagati za strogu kontrolu svih koji ulaze u Hrvatsku, jer iako “migracijska politika nije u okviru mojih nadležnosti,nacionalna sigurnost jest, a to tko ulazi u Hrvatsku svakako je pitanje nacionalne sigurnosti”.

Mađarski predsjednik Ader konkretno je pobrojao kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za migrantsku krizu, napomenuvši da se za njih moraju pobrinuti ne samo države koje su njome najzahvaćenije, nego i šira međunarodna zajednica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je, po Aderu, kratkoročno nužna čvršća kontrola granica i stvaranje uvjeta za kontrolirani ulazak migranata u sve članice EU te organiziranje humanitarne skrbi svima kojima je potrebna.

Na srednji je rok najvažnije pojačati sigurnost granice između Grčke i Turske, potom izgraditi nove izbjegličke kampove u državama koje graniče s kriznim područjem, pri čemu je pozitivnim ocijenio početak pregovora između Turske i EU.

Mađarski predsjednik smatra nužnim jačanje financijske sposobnosti, odnosno fondova EU za pomoć u zbrinjavanju izbjeglica, ali i unaprjeđenje suradnje između humanitarnih organizacija te između policijskih snaga i sigurnosnih agencija kako bi se suzbila “dosad gotovo nesmetana suradnja kriminalnih skupina i krijumčara ljudi”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dugoročno, smatra Ader, treba postići da UN vrati prijašnju razinu potpora koje su se isplaćivale za migrante nakon što je prije devet mjeseci za polovicu smanjio dotadašnja sredstva u tu svrhu, a EU mora kontinuirano, a ne jednokratno, sudjelovati u financiranju izbjegličkih kampova.

“Kvote nisu rješenje, ali ako je riječ o njima, trebalo bi ih uvesti na globalnoj razini, jer izbjeglice, uz Europu, mogu primati i države poput SAD, Australije, Kanade, pa i Kine, koje smatramo sigurnim zemljama”, ocijenio je na kraju Janos Ader.

Nakon današnjih razgovora, Mađari vraćaju vlak

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je u Budimpešti izjavila da je, nakon današnjih konstruktivnih razgovora, mađarska strana odlučila Hrvatskoj vratiti vlak koji je već tri tjedna na njezinom teritoriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mogu vam reći da je nakon današnjih konstruktivnih razgovora mađarska strana odlučila vratiti vlak Hrvatskih željeznica u Hrvatsku. To je dokaz da se problemi rješavaju u okviru konstruktivnog dijaloga, a ne sukobima i prebacivanjem odgovornosti”, rekla je predsjednica u izjavi za hrvatske novinare koji prate njezin posjet Mađarskoj nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Na novinarsko pitanje o tome je li od Orbana tražila da ne zatvara granice, predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje da Mađarska neće zatvoriti službene granice, istodobno istaknuvši kako ona ne može od mađarskog premijera “tražiti da ne kontrolira zelene dijelove”, ali i naglasivši kako joj Viktor Orban nije rekao kad bi mogao zatvoriti granicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.