Grabar-Kitarović o skandaloznom Vučićevom govoru na Kosovu: ‘Za Hrvatsku nije relevantan’

Foto: Fah

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak da se ne namjerava spuštati na razinu da komentira govor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Kosovu i kazala da on za Hrvatsku nije relevantan.

> Analitičari o Vučićevom govoru na Kosovu: ‘Označio je mjesto budućeg sukoba’, ‘Nastavio je retoriku iz 90-ih’

> Dr. sc. Bilač hrvatskoj predsjednici: ‘Oduzmite Miloradu Pupovcu odličje, zaštitite dignitet Hrvatske i Domovinskog rata’

Vučić je u nedjelju na Kosovu izjavio da je Slobodan Milošević bio veliki vođa i da se u Kninu vije ‘šahovnica’ koje ondje nikada nije bilo.

> Kako je dr. Franjo Tuđman preduhitrio UN i srpske planove: 25 sati koji su odredili sudbinu Hrvatske

Na pitanje novinara je li s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, razgovarala o govoru koji je srbijanski predsjednik održao tijekom vikenda na Kosovu, predsjednica je rekla kako to nije bila tema razgovora.

> Vučić na Kosovu: “Milošević je bio veliki srpski lider… Srbi su ginuli za Knin, danas u njemu vijori šahovnica koje tamo nikad nije bilo”

“Nismo razgovarali o govoru predsjednika Vučića. Ja ne vidim zašto bi on uopće bio relevantan za Hrvatsku, zašto bi gospodin Vučić trebao nametati teme u Hrvatskoj. Mi imamo svoja pitanja, bavimo se Hrvatskom, bavimo se hrvatskim putem u prosperitet, želimo dobre odnose sa Srbijom, sa srpskim narodom”, kazala je.

> Gojko Borić: ‘Beograd nikad nije htio priznati svoje poraze u postjugoslavenskim ratovima očito se nadajući revanšu’

Istaknula je kako želi i stabilnost i sigurnost srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, ali da neće “dopustiti da mi gospodin Vučić nameće bilo kakve teme kojima ću se baviti niti ću se spuštati na tu razinu da komentiram njegove govore jer mislim da on samom sebi najbolje govori”.

Slovenija i Schengen

Grabar-Kitarović je rekla i kako se nada da Slovenija neće blokirati hrvatski ulazak u šengensku zonu “samo zato da bi to iskoristila kao uteg na svojoj strani za rješavanje graničnog pitanja na način na koji Slovenija želi”.

“Mislim da je u interesu cijele Europske unije pa tkao i Slovenije da Hrvatska što je moguće prije uđe u šengenski prostor radi svih ovih sigurnosnih ugroza s kojima se suočavamo, uključujući i ilegalne migracije…”.

> Udruga financirana iz državnog proračuna RH traži od državnog vrha ispriku žrtvama “Oluje”

Hrvatska i Slovenija nisu jedine članice EU-a koje imaju bilateralna granična pitanja, ona postoje i među drugim članicama EU-a i “ne postavljaju se visoko na vrh agende, gotovo su zapravo i zaboravljena”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Držim da to granično pitanje jest pitanje koje moramo riješiti, ali koje ne definira naše odnose”.

Posjetivši kako je je arbitražni postupak za Hrvatsku bespovratno kompromitiran zbog čega se iz njega i povukla, istaknula je da to ne znači da Hrvatska ne želi riješiti to pitanje. ”

“Želimo, iako ja držim da ono kad doista gledate stanje na terenu, nema neke posebne konsekvence, osmim naravno za ljude koji žive uz granicu i kojima treba olakšati život…”

Pitanje rješavanja granica nije bio kriterij za članstvo u vrijeme hrvatskog pristupanja, a sada je postalo dijelom formalnog kriterija za ulazak u članstvo i uključeno je u strategiju pristupanja zapadnog Balkana, kazala je.

Grabar-Kitarović i Van der Bellen podržali su članstvo zemalja JI Europe u EU jer je to u interesu cijelog tog prostora i cijele Unije te preduvjet za mir, stabilnost i prosperitet tog područja.

Centar za migrante u Velikoj Kladuši

Osvrnuvši se na planove o uspostavi privremenog centra za smještaj ilegalnih migranata u Velikoj Kladuši u susjednoj BiH, predsjednica smatra da bi gradnja jednog velikog centra ne samo utjecala na lokalnu situaciju nego bi i “napravila daljnji pritisak na granice Hrvatske, na granice EU-a kada je riječ o ilegalnim migracijama”.

Vlasti u BiH odlučile su sredinom kolovoza, unatoč protivljenju lokalnih vlasti, uspostaviti veliki centar za prihvat migranata u Velikoj Kladuši. Predsjednica, kao i Europska komisija primili su apel u kojemu se traži da se ne gradi veliki migrantski centar već da se migranti disperziraju kroz nekoliko centara u raznim dijelovima BiH. Grabar-Kitarović smatra kako se ne radi o ksenofobiji već o strahu od destabilizacije lokalne situacije i porasta kriminala.

Izvrsni odnosi Hrvatske i Austrije

Alexander Van der Bellen i Grabar-Kitarović rekli su da su zadovoljni bilateralnim odnosima dviju zemalja.

“Naši odnosi nisu samo dobri, nego izvrsni, obilježeni uzajamnim poštovanjem, prijateljstvom i uvažavanjem”, rekao je Van der Bellen, dodavši kako Hrvatska i Austrija imaju brojne zajedničke interese.

U pogledu ekonomskih odnosa dviju zemalja, Grabar-Kitarović je kazala kako je Austrija drugi najveći ulagač u Hrvatskoj i jedan od najvažnijih gospodarskih partnera, čega se dotaknuo i Van der Bellen.

Rekao je kako su austrijske tvrtke stvorile u Hrvatskoj oko pedesetak tisuća radnih mjesta, a austrijski ulagači ostaju u Hrvatskoj, kako bi “s vama postigli uspjeh” .

Grabar-Kitarović je govorila o suradnji s Austrijom u energetskom sektoru, u kontekstu čega je važna Inicijativa triju mora.

“Jedna od iznimno bitnih tema između Hrvatske i Austrije je i suradnja u energetskom sektoru. To je jedna od okosnica, jedan od tri stupa Inicijative triju mora”, rekla je.

Dodala je kako je LNG terminal na Krku “jedan od naših glavnih strateških prioriteta”, a cilj je Hrvatske uspostava energetske sigurnosti i “diverzifikacija izvora energije i ruta”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/gs