Očekivanja od diplomacije sve su veća i složenija i stoga će obrazovanje diplomata i dalje ostati ključno, izjavila je u utorak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na obilježavanju Dana hrvatske diplomacije i 20. godišnjice Diplomatske akademije ministarstva vanjskih poslova.
“Obrazovanje diplomata ostaje ključno jer su očekivanja od diplomacije sve veća i složenija. Od diplomata se sada traži i proaktivnost, širina vizije i iznalaženje brzih, ali i održivih rješenja. Na diplomatima je da otvore vrata i gospodarskoj suradnji, da uklone političke prepreke i političke rizike za nastup hrvatskih gospodarstvenika”, istaknula je predsjednica u svom govoru.
“Ja ću, kao što sam već u više navrata najavljivala, i dalje biti prvi hrvatski gospodarski diplomat”, nastavila je, izrazivši nadu da će se u bilateralnim razgovorima s drugim državama sve rjeđe pojavljivati fraza da gospodarski odnosi daleko zaostaju za političkima. “To je činjenica, to je realnost koju moramo promijeniti.”
Grabar-Kitarović se u svom govoru prisjetila početaka hrvatske diplomacije, koja je, kakao je rekla, stasala u teškim vremenima borbe za opstanak države i borbe za međunarodno priznanje samostalne Hrvatske. Istaknula je da je diplomacija bila druga hrvatska bojišnica.
“Moramo biti ponosni na svoju diplomaciju, moramo je početi gledati drukčije nego što je nekada gleda društvo”, kazala je dodajući da je smetaju napisi u novinama o nepravilnostima koji se zatim prelijevaju na cijelu diplomaciju.
Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u svom se dogovoru dotaknula članstva Hrvatske u NATO-u i Europskoj uniji.
“I u NATO i u EU ušli smo hladne glave znajući da to nije rješenje niti odgovor na sva naša pitanja i sve naše problem, ali istovremeno znajući da je to za hrvatsku nacionalni izbor, da je u tom kontekstu još uvijek sve ovisno o našim naporima, našim snagama i našim glavama, našoj sposobnosti da se pozicioniramo i izborimo za Hrvatsku i utjecaj i poziciju koji joj pripadaju”, kazala je.
Također je rekla da u EU-u i NATO-u postoje zemlje koje su više ili manje uspješne te da postoje ogromne razlike, ali da je za svaku zemlju ponaosob taj kontekst bolji od alternative.
“Naša je zadaća, i mislim da hrvatska diplomacija iznimno doprinosi ostvarenju te zadaće, da unutar tog konteksta učinimo najbolje što možemo i pozicioniramo Hrvatsku tako da naš utjecaj prelazi našu veličinu. To je, po mom mišljenju, definicija uspješne diplomacije. Mislim da danas možemo reći apsolutno da hrvatska diplomacija ispunjava tu svoju ulogu, da hrvatska diplomacija prepoznaje i područje i prostor u kojima može imati utjecaj veći od onoga što smo mi sami i na kojima to ne može, ali može se pozicionirati kao glas razuma kao racionalna ‘user frendly’ država”, rekla je ona, misleći pod tim na države koje su ljubazne i dobronamjerne prema svojim građanima.
Govoreći o diplomatima i izazovima diplomacije Pusić je naglasila da je obrazovanje presudno da bi u tom poslu čovjek mogao biti uspješan.
Istaknula je da u Hrvatskoj, kao i u svakoj zemlji koja nije velesila, diplomacija, međunarodni odnosi i vanjski poslovi dramatično, pa i presudno, utječu na unutrašnju situaciju u zemlji.
Ovogodišnji Dan hrvatske diplomacije i godišnjica Diplomatske akademije obilježeni su tradicionalnom stručnom konferencijom na temu “Diplomacija i diplomatsko obrazovanje: 20 godina Diplomatske akademije MVEP RH”.
Konferenciju je organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (Diplomatska akademija MVEP-a), u suradnji s Udrugom hrvatskih diplomata i Zakladom Hanns Seidel, a okupila je predstavnike diplomatskog zbora, akademske i stručne zajednice u području vanjske politike, diplomacije i međunarodnih odnosa, kao i ovogodišnje polaznike jednogodišnjeg stručnog diplomatskog studija te prve generacije Poslijediplomskoga studija diplomacije Sveučilišta u Zagrebu i MVEP RH.
