Grabar Kitarović posthumno odlikovala istarskog antifašistu Ljubomira Drndića

Foto: Fah

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u utorak je u Pazinu posthumno odlikovala partizanskog borca Ljubomira Drndića Redom Stjepana Radića za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustvrdivši kako je dvadeseto stoljeće bilo za čovječanstvo doba brzog napretka i razvoja na mnogim životnim područjima, ali je istodobno bilo razdoblje u kojemu je svijet, osobito Europa, bio suočen s razornim djelovanjem totalitarnih političkih ideologija i režima, Grabar Kitarović istaknula je da Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima nije tek protokolaran dan, nego je “snažan poziv našim savjestima da se u otvorenosti istini suočimo s brojnim teškim posljedicama što su ih fašizam, nacizam i komunizam donijeli našem kontinentu”.

“Hrvatska i hrvatski narod bili su nažalost izloženi njihovu razornom djelovanju, s brojnim tragičnim posljedicama, koje još osjećamo. Ovaj je dan stoga izuzetna prigoda, kada možemo izraziti priznanje ljudima koji su se posebno istaknuli u otporu totalitarnim ideologijama i režimima, dajući ujedno osobit doprinos ostvarenju nacionalnih i socijalnih prava hrvatskoga naroda i svih naših građana”, rekla je predsjednica. Priznanje tim ljudima, kaže Grabar-Kitarović, poziv je i primjer kako se nikada ne smije odustati od obrane i promicanja demokracije i ljudskih prava.

Istra i drugi dijelovi jadranske Hrvatske po njezinim riječima prvi su osjetili teške posljedice totalitarizma jer su već nakon Prvoga svjetskoga rata, plativši cijenu nagodbenjaštva europskih sila, bili suočeni s talijanskom agresijom i okupacijom, koja je uskoro poprimila karakter fašističke diktature. Istarski Hrvati, no i mnogi Talijani i pripadnici drugih manjina, dodala je, na razne su načine pružali otpor tom teroru, da bi on početkom Drugoga svjetskoga rata na našim prostorima prerastao u narodnu oružanu borbu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U toj borbi sudjelovali su svi domoljubi, bez obzira na političko opredjeljenje ili nacionalnu pripadnost. Taj svenarodni domoljubni karakter istarskog otpora fašizmu posebno je izražen u ‘Pazinskim odlukama’ iz rujna 1943. U njihovu donošenju osobito je važnu ulogu imao partizanski borac Ljubo Drndić. Njegov proglas ‘Istarski narode’ bio je ‘magna charta’ autentičnog domoljublja istarskoga čovjeka i njegova hrvatska domovnica, te je takva od izvanredne i trajne povijesne važnosti za Istru, hrvatski narod i Hrvatsku u cjelini”, rekla je predsjednica.

Zaključila je da se odlukom o dodjeli odlikovanja Reda Stjepana Radića Ljubi Drndiću izražava zahvalnost mnogim istarskim domoljubima i borcima protiv fašizma.

Odlikovanje je na svečanosti primila kći odlikovanog borca Daša Drndić, a odluku predsjednice da se najvišim državnim odlikovanjem posthumno odlikuje tog istarskog antifašistu pozdravio je i istarski župan Valter Flego, kazavši kako je to potvrda da je antifašizam utkan u Ustav Republike Hrvatske i da ga vrijedni Istrijani svakodnevnno žive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljubomir Drndić istarski je antifašist, partizanski borac i jedan je od pokretača otpora talijanskoj okupaciji Istre te je pisac proglasa Istarski narode iz 1943. kada je Istra oslobođena. Drndić je 2013. umro u Zagrebu u 94. godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.