Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak poslijepodne da je vrlo zadovoljna posjetom Izraelu, gdje se sastala s najvišim državnim dužnosnicima i posjetila Memorijalni muzej holokausta Yad Vashem, ocijenivši da Hrvatska i Izrael imaju puno prostora za širenje suradnje, posebice na gospodarskom planu.
Predsjednica se tijekom dvodnevnog radnog posjeta sastala s predsjednikom države Reuvenom Rivlinom, premijerom Benjaminom Netanyahuom i predsjednikom Knesseta Yulijem Edelsteinom, dok je na poziv Branka Lustiga nazočila svečanosti u Yad Vashemu povodom darivanja njegove nagrade Oscar za “Schindlerovu listu” u trajno vlasništvo muzeja.
“Postoji mnogo područja na kojima Hrvatska i Izrael mogu surađivati, od područja sigurnosti i novih sigurnosnih prijetnji do gospodarske suradnje koja je iznimno važna”, izjavila je predsjednica.
Iako je gospodarska razmjena između dviju zemalja prilično mala, Grabar-Kitarović je izrazila nadu u veća izraelska ulaganja u Hrvatsku.
“Izrael vidi Hrvatsku kao prijateljsku državu i vidim tu spremnost na daljnja ulaganja. Vidim spremnost i mogućnost za suradnju na području poljoprivrede, navodnjavanja i energetike”, kazala je predsjednica novinarima.
Izraelskim je domaćinima, s obzirom da su u Izraelu otkrivene nove rezerve plina, spomenula izgradnju našeg LNG terminala na Krku.
“Postoji mogućnost i te suradnje i opskrbe plinom tog LNG terminala, a također postoji i mogućnost sudjelovanja naših tvrtki u istraživanju tog plina ovdje”, dodala je predsjednica.
Po njezinim riječima, ne isključuje se i mogućnost suradnje na području visoke tehnologije, uključujući i kibernetičku sigurnost gdje je Izrael uvelike napredovao.
“Mislim da bismo u tim područjima, kako gospodarstva tako i znanosti i visoke tehnologije i inovacija, mogli puno učiniti u međusobnoj suradnji”, zaključila je Grabar-Kitarović.
Njezin prvi dan posjeta bio je obilježen obilaskom Yad Vashema, gdje predsjednica s izaslanstvom odala počast žrtvama holokausta, ali isto tako iskoristila priliku osuditi sve totalitarne režime. U svom je govoru tada izrazila “najdublje žaljenje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata. U dvorani sjećanja, s vječnim plamenom koji gori u spomen šest milijuna stradalih Židova, među kojima 1,5 milijuna djece, položila je vijenac.
Najavila je izgradnju memorijalnog centra za žrtve holokausta u Zagrebu i pozvala Yad Vashem na suradnju, “kako bismo se mogli duboko pokloniti žrtvama svih totalitarnih režima”, osudivši nacizam, fašizam i komunizam.
Za modernu Hrvatsku je kazala da je utemeljena na antifašizmu, kojemu je obol dala i njezina obitelj, ali i na Domovinskom ratu.
U razgovorima s izraelskim državnim vrhom poručila im je da u Hrvatskoj imaju snažnog prijatelja i saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
