Varaždinski gradonačelnik iz redova SDP-a, Neven Bosilj i dalje uvjetuje Družbi sestara milosrdnica postavljanje spomen – ploče za njihovu redovnicu s. Liphardu (Josipu) Horvat, žrtvu komunističkih zločina, micanjem iz natpisa izraza ‘komunističkih vlasti’. Dakle, s. Lipharda je u svibnju 1945. odvedena iz bolnice u Vrapču gdje je radila, ubijena je i bačena u jamu Jazovka. Bosilj smatra da na ploči ne treba pisati pod čijom se vlasti to dogodilo.
”Kako bismo mogli nastaviti s postupkom izdavanja suglasnosti, ljubazno molimo da iz teksta koji bi bio na spomen – ploči izbrišete riječi ‘od komunističke vlasti’ i da taj dio teksta završi riječima ‘i bačena u jamu Jazovka’ – sugerirale su varaždinske vlasti dodajući kako je ‘općepoznato’ koja je vlast bila 15. svibnja 1945.
Sestrama milosrdnicama to je neprihvatljivo i navode kako su po ulasku u Zagreb, 8. svibnja 1945., partizani organizirali odvođenje i likvidacije bolesnika iz svih bolnica u gradu, a stradavaju vojni ranjenici, ali i civili i medicinsko osoblje, javio je ranije Večernji list.
Tražio novo očitovanje od Bosilja
Novinar Tomislav Vuković ovih je dana pak od Bosilja tražio detaljno očitovanje.
Možda će vas zanimati
SDP-u smeta spominjanje komunističkih vlasti na spomen ploči časnoj sestri koju su ubili - komunisti
Jedno od kobnih mjesta za egzekucije bili su podrumi bolnice u Vrapču. Da se ne bi čuli pucnjevi, ubijalo se najčešće klanjem i davljenjem. Potom su noću u kamionima leševi odvoženi u Jazovku ili u neku od ostalih jama. Sve je nadgledala i provodila OZNA, tajna komunistička policija.
Pitao ga je ostaje li pri odluci da se ne dopusti postavljanje spomen-ploče zbog, po Vama, ‘spornih’ riječi da je bačena u jamu Jazovka ‘od komunističkih vlasti’ jer je ‘opće
poznato’ koja je vlast bila 15. svibnja 1945.?
Pitao je Bosilja da li se po istoj metodologiji, protivi riječima da su nevino stradale žrtve tijekom NDH pogubljene ‘od ustaških vlasti’ jer je ‘opće poznato“ koja je vlast bila od 1941. do 1945.’.
Pitao ga je i smatra li da je njegova odluka u duhu Rezolucije Vijeća Europe 1481 o potrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima usvojenoj 25. siječnja 2006. i Rezolucije Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. i smatra li da njegova odluka poštuje Deklaraciju Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.- 1990. donesenoj 30. lipnja 2006.?
Možda će vas zanimati
Partizanski pokolj ranjenika u bolnici Rebro - gdje je 'zagrebačka Ovčara' i tko je 'zagrebački Šljivančanin'?
Prema dokumentiranim podatcima, ubijeno je 4.791 ranjenika iz zagrebačkih stalnih i privremenih bolnica
Bosilj je ‘usmjeren na budućnost’
Bosilj nije odgovorio na konkretna pitanja već je napisao sljedeće:
”Mogu samo ponoviti najvažnije stajalište: naša je povijest vrlo bremenita, prepuna događaja kojima se možemo ponositi, ali i onih koji nam nikako ne služe na čast. Kao osoba sam više usmjeren na budućnost, na razvoj i napredak, otvoren novim, modernim idejama, inovacijama i projektima koji život ljudi čini boljim, kvalitetnijim i prosperitetnijim. To je stajalište koje prepoznaju Varaždinci i naš Hrvatski sjever, koji nas je i kao grad i kao regiju učinio prepoznatljivim u našoj zemlji (Varaždin nosi lijepu titulu hrvatskog grada u kojem se najljepše živi, a dodao bih i radi), ali i izvan naših granica.
S tim stajalištem, pristupom otvorena srca i neopterećena uma i dalje ću služiti svome gradu, svojim Varaždincima”.
Vuković: Neka Vaša nastojanja ne budu pokriće za povijesni revizionizam i totalitarnu ideološku isključivost
Vuković je na to odgovorio: ”Zahvaljujem na brzome odgovoru i iskrenoj izjavi kako nemate ništa dodati na prethodno iznesena stajališta, što znači da ostajete pri zabrani podizanja spomen-ploče zbog, po Vama, problematičnih riječi da je nevina Varaždinka ubijena ‘od komunističkih vlasti’.
Žao mi je što ste cijelu problematiku odnosa prema žrtvama totalitarnih režima, Katoličkoj crkvi, kao i međunarodnim i domaćim deklaracijama (vješto ste izbjegli sve odgovore) sveli na Vaše pravo na ‘osobna stajališta’ jer bi se u uređenim društvima gradonačelnici i svi drugi nositelji vlasti trebali ponašati po nekim opće prihvaćenim okvirima/principima i proglašenim pravilima, a ne po modelu ‘lokalnih šerifa’, koji svaki po svom ‘osobnom stajalištu’ upravlja vlastitom sredinom.
Želim da i dalje budete ‘usmjereni na budućnost, na razvoj i napredak’, da život ljudi činite ‘boljim, kvalitetnijim i prosperitetnijim’ a da Varaždin još dugo nosi ‘lijepu titulu hrvatskog grada u kojem se najljepše živi’, no, neka ta Vaša nastojanja ne budu pokriće za povijesni revizionizam i totalitarnu ideološku isključivost”.
OZNA naredila likvidaciju časnih sestara
Sestrama milosrdnicama uvjet gradonačelnik Varaždina je neprihvatljiv. Navode, kako je ranije javio Večernji list, kako su po ulasku u Zagreb, 8. svibnja 1945., partizani organizirali odvođenje i likvidacije bolesnika iz svih bolnica u gradu, a stradavaju vojni ranjenici, ali i civili i medicinsko osoblje.
Jedno od kobnih mjesta za egzekucije bili su podrumi bolnice u Vrapču. Da se ne bi čuli pucnjevi, ubijalo se najčešće klanjem i davljenjem. Potom su noću u kamionima leševi odvoženi u Jazovku ili u neku od ostalih jama. Sve je nadgledala i provodila OZNA, tajna komunistička policija.
Znajući da se nije moglo do kraja sakriti takvo masovno ubijanje, komunisti su odlučili likvidirati i tri časne sestre koje su u bolnici djelovale kao medicinske sestre i koje su možda slučajno čule i vidjele okrutne zločine. To su bile s. Geralda Jakob, s. Konstantina Mesar i s. Lipharda Horvat. Već 15. svibnja 1945. utrpane su u kamion i odvezene u nepoznatom pravcu i nikada se nije saznalo za njihovu sudbinu i grob.
Zataškavanje komunističkih zločina
O žrtvama komunističkih zločina nije se smjelo govoriti, a kamoli istraživati – objašnjavaju redovnice, pozivajući se na rezoluciju Vijeća Europe 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima iz 2006., Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe i Deklaraciju Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
