Gradnja LNG terminala strateški je projekt ne samo za Hrvatsku nego i cijelu Europsku uniju, izjavio je u četvrtak nakon sjednice Vlade potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
“Mi smo taj projekt proglasili strateškim zato što je on zaista postao strateškim za cijelu Europsku uniju u smislu energetske sigurnosti”, rekao je Grčić.
Dodao je da se današnjom odlukom Vlade o proglašavanju LNG terminala na Krku strateškim projektom za Republiku Hrvatsku, ubrzava procedura pripreme toga projekta.
“S ovime će ishođenje lokacijske i građevinske dozvole teći brže, a paralaleno se radi projektna dokumentacija i istraživanje tržišta odnosno potencijalnih korisnika plina s terminala”, kaže Grčić.
Vlada je u četvrtak proglasila gradnju LNG terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, procijenjene vrijednosti 600 milijuna eura, strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Zakonom o strateškim investicijskim projektima omogućuje se da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet.
Vlada ocjenjuje da je LNG terminal bitan za gospodarski rast i razvoj Hrvatske te da doprinosi zapošljavanju i ima pozitivan utjecaj na okolnu industriju. Projekt je usklađen i sa strateškim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske.
Procijenjena vrijednost LNG-a na Krku je 600 milijuna eura, a uz plinovode i kompresorske stanice premašuje i milijardu eura. LNG terminal uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti.
U tvrtki LNG Hrvatska očekuju da će gradnja terminala početi sredinom 2016. godine te da će trajati tri godine. Hrvatska godišnje troši 2,7 milijardi prostornih metara plina, dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijardi prostornih metara. Stoga bi on, uz opskrbu Hrvatske, trebao služiti i dobavi plina za zemlje regije i EU-a.
“Investitori u gradnju bit će, uz hrvatsku državu, potencijalni privatni partner ili partneri koji bi se trebali pronaći na javnom natječaju”, dodaje Grčić.
Na pitanje kako to da do sada imamo svega četiri proglašena strateška projekta, a 12 na listi čekanja, odgovorio je da je svih tih ukupno 16 projekata prošlo Vladino povjerenstvo za strateške projekte i da su oni već na listi strateških projekata, a da prije proglašenja treba odraditi “kompletnu proceduru”.
Kao i ministar financija Boris Lalovac, Grčić tvrdi da Hrvatska neće biti izložena financijskom trošku zbog pomoći Grčkoj.
“Svakako, takve eventualne nove obveze bile bi u ovom trenutku nepotrebno opterećenje za hrvatski proračun. Ono što je sada u tijeku, neće opteretiti proračun, barem kako sada stvari stoji jer će problem (Grčke) biti riješen na razini Europske središnje banke i europskog proračuna”, kaže Grčić.
Ministar financija izjavio je nakon sjednice Vlade da će Hrvatska sudjelovati u pomoći Grčkoj, ali ne novcem iz proračuna.
Europski mehanizam financijske stabilnosti (EFSM) najbrži je model pomoći Grčkoj, ustvrdio je Lalovac, dodavši da će u pružanju pomoći toj zemlji sudjelovati i zemlje izvan eurozone, kojima je zauzvrat ponuđena kao kolateral gotovina na računu Europske središnje banke (ECB).
“Ukoliko se dogodi ‘nepovrat’ tih sredstava, nama se garantira sredstvima Europske središnje banke”, izjavio je Lalovac. Kako je pojasnio, Grčka se zadužuje, a ukoliko ne vrati te dugove, novac se isplaćuje iz EU proračuna, pri čemu bi tada za Hrvatsku nastala obveza uplate temeljem garancije, no kako je ministar financija istaknuo “mi nećemo uplaćivati nego ćemo se pokriti tim kešom koji je na računu Europske središnje banke”.
Ranije ovoga tjedna ministar Lalovac u Bruxellesu je novinarima kazao da su “rađene neke projekcije”, prema kojima bi za Hrvatsku obveza bila 50-tak milijuna eura jamstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
