Grlić Radman: ‘Nećemo ostati ravnodušni ako Hrvati u BiH ne ostvare što im pripada’

Foto: Snimka zaslona

Dvadeset i pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Bosna i Hercegovina je i dalje duboko podijeljena zemlja. Bolji život građana i napredovanje prema euroatlantskim integracijama onemogućuju politička razilaženja i nemogućnost dogovora. Što treba mijenjati kako bi BiH postala funkcionalna i stabilna, prosperitetna i demokratska? Koji plan za tu državu imaju svjetske sile? Trumpov nasljednik Joe Biden poručuje da nacionalizam prečesto pobjeđuje nacionalni interes te da bogaćenje nekolicine dolazi prije reformi u korist mnogih.

O toj su temi u emisiji Otvoreno na HRT-u razgovarali gosti:

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova
Arsen Bauk, SDP
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ)
Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (Naša stranka)
doc. dr. sc. Dražen Barbarić, Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI), Mostar

Daytonsko-pariški mirovni sporazum najveće mirovno postignuće

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova u emisiji Otvoreno rekao je da je Daytonsko-pariški mirovni sporazum najveće mirovno postignuće u onom trenutku i velika zasluga međunarodnih kreatora i onih koji su osigurali da se on dogodi.

– Hrvatska je jedina zemlja Europske unije koja s BiH dijeli najdužu granicu, a i zbog položaja hrvatskog naroda osjećali smo se obvezni organizirati današnju konferenciju kako bi vidjeli kakva je sada situacija.

Istaknuo je da je u interesu Hrvatske stabilna funkcionalna i prosperitetna BiH.

– Hrvatska koja je u ustavnoj obvezi, briga za Hrvate, nećemo ostati ravnodušni ukoliko oni ne budu ostvarili ono što im pripada temeljem Daytonskog sporazuma.

Svi podržavaju Dayton, a ustvari ga nitko ne podržava

Arsen Bauk, SDP rekao je kako je svaka obljetnica prilika da se rekapitulira ono što se dogodilo, te da je veći problem što svi na drugačije načine gledaju ono što se dogodilo i ono što je sada.

– Iako se svi načelno zalažu i podržavaju Dayton, ne podržava ga nitko. Srpska strana ne podržava u ovom dijelu visokog predstavnika međunarodne zajednice sudaca ustavnog suda tri suca od ukupno devet, bošnjačka ne podržava generalno uređenje sa entitetima, domovima naroda, kantonima, a hrvatska ne podržava dio koji se tiče izbora predstavnika. To je i razlog što se dugo nije mijenjao, a bez intervencije međunarodne zajednice neće se ni mijenjati.

Bauk je istaknuo kako je priča o tri konstitutivna naroda djelomično točna. Imamo četiri konstitutivna naroda, a to su: Bošnjaci, Hrvati, Srbi i međunarodna zajednica, rekao je.

Dražen Barbarić s Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) u Mostaru, složio se s Baukovom analizom.

– Imamo Daytonski mirovni ugovor s aneksom 4 koji se nikada nije mijenjao, ali u potpunosti imamo modificirano ovo što nazivamo Dayton. Imamo nasilne izmjene čitavog ustavno pravnog okvira koji je u potpunosti promijenio što je duh izvornog aneksa 4. Radi se da je Dayton funkcionirao kao privremeno rješenje i svi akteri su ga tako i doživljavali, ali problem je što su svi, uključujući i međunarodnu komponentu imali svoju viziju nadogradnje, rekao je dodavši da jedino Hrvati žele izvorni Dayton.

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), rekla je da je konferencija pokušala dati odgovor što je BiH 25 godine poslije i što to znači za Hrvatsku. Ključno je da je Hrvatska kao članica EU-a i članica NATO-a, odgovorna za sigurnost EU-a, njenih građana i hrvatskih građana.

– EU je odgovorna za svoju stratešku autonomiju u pogledu sigurnosti i traži nalaženje rješenja za nestabilnu državu koja je otvorena prema Rusiji i Turskoj koji imaju asertivnu politiku prema zapadnom Balkanu jer EU nema tu odgovora, rekla je i pozdravila rečeno i ponuđeno na današnjoj konferenciji.

Istaknula je i da su oni iz europskog parlamenta kroz četiri rezolucije ponudili europska rješenja i na tragu smo europskih federalnih rješenja koja su srednji put između dva ekstrema.

Lijeve opcije građanima ponudile potpuno drugačiju viziju BiH

Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (Naša stranka) rekao je kako je potrebno otići dalje u prošlost i podsjetio je na ulogu Bogića Bogićevića koji je, kako je rekao, svojim glasom – rezolutnim ne zaustavio plan Slobodana Miloševića da Jugoslavenska narodna armija okupira Hrvatsku. Istaknuo je i da je ponosan što će Bogićević, nakon pobjede lijevih opcija na lokalnim izborima, uskoro biti gradonačelnik Sarajeva.

– Lijeve opcije su građanima ponudile potpuno drugačiju viziju BiH od onoga što je narativ nacionalističkih stranaka već 25 godina. Dodao je i da je problem okretanje Čovića i Dodika prema Rusiji i Izetbegovića prema Turskoj. To je pokušaj nacionalnih lidera da ne uđu u EU jer kad se BiH počne približavati EU-u dosta takvih ljudi će ići u zatvor, rekao je Arnaut.

Na to je reagirao ministar Grlić Radman. Rekao je da je puno toga Arnaut izrekao kao član stranke i sa stajališta stranke, ali da treba objektivizirati.

– Čović je predstavnik hrvatskog naroda i govoriti na tako nacionalistički način je izlika za neposjedovanje dovoljno kvalitetnih argumenata, rekao je ministar Grlić Radman.

Barbarić se osvrnuo i na današnji diplomatski skandal vezan uz posjet Lavrova.

– Mislim da BiH nema vanjsku politiku koja je autohtona. Radi se u pukoj improvizaciji od posjeta do posjeta, zbog sustava koji funkcionira po principu gdje imate članove predsjedništva koji sipaju žuč i imaju međusobne barijere i svaki put se vrši preglasavanje zbog dvojice bošnjačkih članova, rekao je i naglasio da će se to događati svaki put kad dođe neki uzvanik koji ne odgovara nekoj strani.

– Daytonski sporazum ugovorio je mir, ustroj BiH – država tri entiteta, tri  konstitutivna naroda, jednakopravnost. Imamo situacija da je hrvatski narod nezadovoljan, da nije doživio aktivnu političku participaciju i traži promjenu izbornog zakona. Tu je čarobna formula. Ako se govori o tri članova, u Europskoj uniji ima puno primjera (Švicarska, Belgija…) multietničke minijature. Bitno je da je Hrvatska prepoznala i da želi imati aktivnu ulogu. Želimo predvoditi neke aktivnost jer znamo što se događa u BiH, rekao je Grlić Radman.

Očekivanja od novoizabranog američkog predsjednika

Na pitanje kakve korake očekuje od novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena, Zovko je rekla da je Biden poznavatelj BiH, ali istaknula je da EU mora tražiti stratešku autonomiju. Istaknula je da ne očekuje velike korake.

– Trudimo se da uključimo SAD da zamrznuti mir, koji nalazimo u BiH i na Kosovu, riješimo, ali rješenja moraju biti europska.

Arnaut je komentirao izjavu visokog predstavnika Valentina Inzka koji je rekao da je Biden posljednja šansa za BiH.

– Ne mislim da je posljednja, ali Biden je došao u dobrom trenutku za BiH jer se trebamo prebaciti iz Daytonske u fazu Bruxellesa.

Korupcija je problem broj jedan, dva i tri u BiH.

Osvrnuo se i na izjavu hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova da je priča o korupciji izlika i nedovoljno poznavanje.

– Naprotiv, priča o korupciji je priča Europske komisije i svi međunarodni faktori koji odlučuju o našem napredovanju k EU-u kažu da je korupcija problem broj jedan, dva i tri u BiH, rekao je Arnaut, dodavši da imaju 14 kriterija EK-a prije nego dobiju status kandidata.

Grlić Radman naglasio je da put BiH u EU ide preko Hrvatske, jer je Hrvatskoj u interesu da prenosi stabilnost gdje je nestabilno. Istaknuo je i da su jako  zabrinuti položajem Hrvata u BiH.

– BiH postaje siva zona, ljudi napuštaju BiH. To je važno, a korupcijom nek se bave institucije koje su nadležne. Mi se bavimo ostankom ljudi na svojim ognjištima. To je vitalni strateški interes.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt