Vlada je u četvrtak usvojila tekst novog Zakona o arhivima kojeg je pripremilo Ministarstvo kulture, te ga uputila u saborsku proceduru.
Zlatko Hasanbegović iz stranke Neovisni za Hrvatsku nezadovoljan je i konačnim tekstom, navodi Večernji list. Tvrdi će Vladin zakon zatvoriti arhive koje je važeći zakon otvorio i da je riječ „o antilustracijskom aktu“.
Podsjetimo, prije samo godinu dana Sabor je, prema prijedlogu Mosta, donio Zakon kojim je mogućeno otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja. Taj je Zakon podržalo čak 114 zastupnika u Saboru, uključujući i HDZ-ove.
Zašto HDZ-ova Vlada sada ponovno donosi novi zakon i po čemu se on razlikuje u odnosu na trenutno važeći, HDZ-ov Zakon, pitanja su koja se postavljaju, a mnogi navode kako se novim zakonom ponovno ide u smjeru zatvaranja arhiva.
Vladin Zakon već je u veljači ove godine prošao prvo čitanje u Saboru, a konačan tekst Zakona vjerojatno će biti na glasovanju i prije ljetne stanke.
„Vlada izigrava postojeći zakon te priprema njegovu likvidaciju novim zakonom“
Donošenje novog Zakona o arhivima Hasanbegović je problematizirao i nedavno tijekom saborske rasprave o „Izvješću o prikupljenim popisima arhivskog gradiva“.
Podnošene navedenog izvješća, koje donosi popise arhivskog gradiva koje se još uvijek ne nalazi u državnom arhivu, bila je obaveza Ministarstva temeljem trenutno važećeg zakona.
U svojoj opsežnoj analizi podnesenog Izvješća, Hasanbegović je ukazao na niz nedorečenosti i nejasnoća veznih uz navedene popise arhivskog gradiva, a iznio je i informacije koje, ukoliko su istinite, terete Ministarstvo kulture za kršenje zakona.
“To je izvješće pokušaj izigravanja zakonske obveze, umjesto cjelovitih popisa arhivske građe od 1940. do prosinca 1990. koja se nalazi izvan arhiva, dobilo smo okljaštrene fragmente iz kojih nije moguće saznati je li uistinu riječ o ukupnom gradivu izvan arhiva ili tek o pomno probranim i nevažnim dijelovima popisanim tek da se zadovolji zakonska obveza, do njegove skore likvidacije u obliku novog arhivskog zakona“ – kazao je Hasanbegović.
Istaknuo je da u izvješću nema podataka jesu li sva tijela ili imatelji na koje se zakon odnosi, poslali popise ili nisu, budući da su navedeni samo oni koji su ih dostavili.
U arhivima SOA-e još se nalazi brojna dokumentacija UDB-e!
Analizirajući pojedine popise, koji su javno dostupni na stranicama Ministarstva kulture, zadržao se na činjenici da na popisu uopće nema Ministarstva kulture, navodeći da je kao ministar imao priliku upoznati se s građom iz komunističkog vremena, o , koja se ondje čuva, a koja je do sve dosada bila „zapečaćena“ i potpuno nedostupna javnosti.
Upozorio je također kako u navedenim popisima uopće nema SOA-e, iako se u njoj još uvijek nalazi brojna dokumentacija UDB-e.
„Ono što je ključno za krucijalno značenje dostupnosti arhivskog gradiva za suočavanje s posljedicama jugoslavenske komunističke vladavine i djelovanja represivnog državno-partijskog aparata:
“Zašto u ovom Izvješću nema popisa preostalog nepredanog gradiva jugoslavinske komunističke službe državne sigurnosti, kolokvijalno Udbe, imatelj kojeg je SOA, a koja je dijelom sukcesivno predavana Hrvatskom državnom arhivu, zaključno s 2015.?”
Ministarstvo kulture skriva arhivske dokumente o zaplijenjenim i opljačkanim kulturnim dobrima tijekom Drugog svjetskog rata?
“Ono što neprihvaćanje ovoga Izvješća čini pitanjem časti ovog Sabora, jert protuzakonito postupanje Ministarstva kulture koje je nadležno za provedbu ovog zakona. Jedan od tih imatelja predmetnog gradiva, čiji su popisi trebali biti dostavljeni i objavljeni je – upravo Ministarstvo kulture, koje se oglušilo na vlastiti nalog, pogazilo vlastiti zakon te odbilo državnom arhivu predati popise gradiva u svom posjedu!“ – kazao je i nastavio:
“Javnosti je manje poznato da u sklopu Ministarstva kulture postoji središnji arhiv s područja kulturne baštine koji sadrži tajnovite i zapečaćene arhivsko-dokumentacijske fondove različitih državnih tijela, koji su već 28 godina protuzakonito nedostupni javnosti“.
“Ti fondovi sadrže nepoznato gradivo o sudbini dobara bilo od komunista ’45., bilo preuzetih ranije oduzetih kulturnih pokretnina, primjerice Židovima, 1941.-1945., bilo opljačkanih i zaplijenjenih od takozvanih narodnih neprijatelja nakon „oslobođenja“ te iste 1945. – koje trebaju biti predmetom povrata ili obeštećenja temeljem Zakona o povratu oduzete imovine“- kazao je Hasanbegović u Saboru.
Podatke koje je iznio Hasanbegović nitko tijekom saborske rasprave nije osporio. Na temelju tih podataka vidljivo je da se ni trenutni Zakon ne poštuje u potpunosti te da se na razne načine pokušava izigrati.
Je li cilj donošenja novoga zakona još više „zamagliti“ situaciju?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
