HBK odgovorio Hini: Iako zlostavljanja djece u Crkvi čine 10% zlostavljanja u društvu, medijski izvještaji stvaraju drugačiji dojam

Foto: HBK, snimka zaslona, montaža Narod.hr

Članice Hrvatske biskupske konferencije ustrojavaju sustav zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, što se većinom odnosi na organizaciju posebnih povjerenstava i edukaciju zajednice. Povjerenstva dviju biskupija već su se susrela i obradile nekoliko slučajeva zlostavljanja. Povjerenstvo HKB-a za zaštitu maloljetnika poručilo je i da zlostavljanja u Crkvi čine manje od 10 % slučajeva zlostavljanja u Hrvatskoj. Ipak, mediji nerazmjerno više napadaju Crkvu za probleme zlostavljanja, nego druge javne subjekte. Kako Hina navodi, u većini odgovora očituje se povjerenje i otvorenost prema javnosti, dok je dio njihovih pitanja upućenih pitanja ostao bez odgovora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve to proizlazi iz podataka koje je Hina dobila od povjerenstava za zaštitu maloljetnika tijekom protekla tri tjedna. Nakon što je na 14 mailova hrvatskih biskupija i nadbiskupija poslala upite istog sadržaja. Promatrani su sadržaji odgovora povjerenstava, dostupnost mehanizma prijava zlostavljanim osobama te način komuniciranja povjerenstava nakon Hinina upita.

> Nadbiskup Hranić o slučaju župnika optuženog za silovanje, koji je umro prije završetka suđenja

Slučajevi zlostavljanja djece

U Sisačkoj biskupiji zabilježena su tri slučaja zlostavljanja od kojih su dva riješena, a jedan je još otvoren zbog, kako je rečeno, prekida komunikacije osobe koja je prijavila slučaj.

U prvome slučaju roditelji dječaka žrtve razgovarali su s biskupom, osoba koja je označena kao zlostavljač dala je izjavu te je bila u Zagrebu na razgovoru s psihologom i crkvenim sucem. Slučaj je pisano zabilježen i proslijeđen Svetoj Stolici, a dotična osoba od prvoga trenutka suspendirana, odgovorio je predsjednik Povjerenstva Marko Cvitkušić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U drugom slučaju “dotična osoba” je suspendirana čim se čulo za slučaj i ne može obavljali službu. Potrebna dokumentacija je prikupljena, prevedena i poslana Svetoj Stolici, kaže se.

U trećem slučaju jedna je ženska osoba optužila nekadašnjeg vjeroučitelja da ju je navodno na školskom vjeronauku neprimjereno dodirivao. Svoju je izjavu poslala e-mailom na Duhovni stol Zagrebačke nadbiskupije, a Duhovni stol je njezin dopis proslijedio Sisačkoj biskupiji.

Prema Cvitkušiću, iz Sisačke biskupije su se pismeno obratili navedenoj osobi koja je danas majka i živi u Zagrebu. Priopćili joj da osoba koju je prijavila nije više na službi u sisačkom kraju. Niti ima vjeronaučnu pouku u školi. Te da za njih “taj slučaj još nije dovršen”. Međutim, prema Cvitkušiću, ona je odgovorila “da nema ništa više za reći niti želi o tome dalje”. “Ne živim blizu Siska i ne trebate mi ništa slati”, napisala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se radilo po pitanju zlostavljanja?

Tijekom triju slučajeva Povjerenstvo je prikupljalo potrebnu dokumentaciju, dopisivalo se s dotičnim ustanovama i osobama, saslušalo njihove izjave, prikupljalo potrebnu dokumentaciju, nosilo je u nadležno sudstvo te se dopisivalo s policijom i s osobama o kojima je riječ, objasnio je opseg poslova Cvitkušić.

Na traženje dodatnih podataka, predsjednik Povjerenstva je odgovorio da “nema više šta reći”. Slučajevi zlostavljanja maloljetnika zabilježeni su također u dosadašnjem radu Povjerenstva u jednoj maloj otočkoj biskupiji, ali u njemu nisu željeli iznositi išta više od te općenite potvrde.

“Zlostavljanja u Crkvi ne čine ni 10 posto sveukupnih slučajeva zlostavljanja”

Ističu da bi više podataka “moglo dovesti do eventualnog otkrivanja identiteta osobe”. Dodali su da je osim toga bilo “prijava osoba koje nisu spadale u tu kategoriju, kao i prijava osoba koje su lažno prijavljivale zlostavljanje ili je njihova prijava bila neosnovana”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na primjedbu da se time otvara prostor za glasine te da bi interes žrtve uz procjenu komunikacijskog stručnjaka trebao biti najvažniji kriterij, odgovoreno je da “zlostavljanja u Crkvi ne čine ni 10 posto sveukupnih slučajeva zlostavljanja” u svim drugim ambijentima poput obitelji, škola, sportskih klubova i drugih, a da “zastupljenost u medijima nije baš proporcionalna”.

Prijave za zlostavljanje šalju se i policiji

Prijave najčešće dolaze telefonskim putem ili elektronskom poštom. Za sve slučajeve za koje je Povjerenstvo dobilo prijavu provedena je crkvena istraga. Sukladno zaključku crkvene istrage – radi li se o vjerodostojnoj prijavi, neosnovanoj ili lažnoj prijavi – pokrenut je crkveni kazneni postupak ili je pak prijava odbačena, rečeno je.

Bez obzira na zaključak crkvene istrage, prijava se prosljeđuje policiji koja neovisno vrši svoju istragu, rečeno je.

Slučaj Sotin i neistinite tvrdnje Pupovčevih Novosti o nadbiskupu Hraniću

Na upite dvjema nadležnim županijskim policijskim upravama o sudbini navedenih slučajeva, Policijska uprava Sisak tražila je da se precizira upit, ali nije dala konkretne odgovore, a iz Policijske uprave Rijeka nije došao nikakav odgovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za vrijeme prikupljanja podataka novinar Hrvoje Šimičević u tjedniku Novosti koje izdaje Srpsko narodno vijeće za izdavača, kako u Impressumu stoji – Milorada Pupovca, objavilo je serijal tekstova o zataškavanju navodnih slučajeva pedofilije u Sotinu od strane mons. Đure Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa. Serijal tekstova financiran je sredstvima GONG-a, a u žiriju za dodjelu sredstava je i novinarka Slavica Lukić, nevjenčana supruga Milorada Pupovca.

Više o tome čitajte ovdje:

> Otkrivamo pozadinu napada na nadbiskupa Hranića u režiji Novosti

Mediji više vrše pritisak na Katoličku  Crkvu za probleme zlostavljanja, nego druge javne subjekte

Hina je 6. ožujka poslala mailove na adrese 14 (nad)biskupija. Za dva do četiri dana dobila je odgovore od pet povjerenstava: iz Gospića, Hvara, Siska, Dubrovnika i Zadra, neka nisu uopće odgovorila, a za neke odgovore bilo je potrebno više od dva tjedna. Jedino s Povjerenstvom Zagrebačke nadbiskupije Hina nije uspjela uspostaviti nikakav kontakt.

Neka povjerenstva vidljivo su postavila kontakte na koje se eventualna žrtva zlostavljanja može javiti. Na primjer, na prvoj stranici biskupije. Poput onih u Varaždinu, Rijeci i Dubrovniku. Manji broj povjerenstava svoje kontakte drži na trećoj ili četvrtoj razini od naslovne stranice.

Veći broj voditelja povjerenstava odgovorio je da nisu upoznati s time je li (nad)biskup razgovarao sa žrtvama zlostavljanja. Predložili su da novinar za to izravno pita (nad)biskupa. Neki su u odgovoru sugerirali da mediji nerazmjerno vrše pritisak na Katoličku  Crkvu za probleme zlostavljanja, nego druge javne subjekte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.