Hebrang: ‘Nema pomirbe bez istine, Srbija je Hrvatskoj počinila štetu od 250 milijardi dolara’

Foto: snimka zaslona

Što donosi posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj?
Kako žive Hrvati u Srbiji, a kako Srbi u Hrvatskoj? Kada će se riješiti pitanje granice, nestalih osoba, opljačkanoga kulturnog blaga i ratne odštete?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su:

Andrija Hebrang – bivši potpredsjednik Vlade,
Slaven Bačić – predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Republike Srbije
U Beogradu Čedomir Jovanović – predsjednik Liberalno-demokratske partije Srbije,
Dejan Mihajlović – potpredsjednik SDSS-a, načelnik Općine Krnjak
Andrea Metelko Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova

Andrija Hebrang je podsjetio na rezoluciju Vijeća Europe u kojoj stoji da bez istine nema pomirbe. Istina je ta da je Srbija bila agresor, da se rat vodio isključivo na prostoru Republike Hrvatske, da noga hrvatskog vojnika nije stupila ni korak na teritorij Republike Srbije, da je ovdje počinjena šteta od 250 milijardi dolara, rekao je Hebrang. Ključan problem vidi u tome što se po njegovom mišljenju, nismo dogovorili tko je bio agresor, a tko žrtva. Ističe da se odnos Srbije i Hrvatske ne može povezivati s Francuskom i Njemačkom koje su nakon Drugog svjetskog rata osvarile pomirbu. Rekao je i kako se kuća ne gradi od krova već od temelja aludirajući da povjerenstva koja se planiraju osnovati s ciljem poboljšanja odnosa između dvije zemalja- neće ispuniti svrhu. Hebrang smatra kako je predsjednik Vučić posljednja osoba s kojom bi se trebalo razgovarati o pomirenju. On dok hoda po Hrvatskoj- misli da je u Srbiji, rekao je Hebrang.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O položaju Hrvata u Srbiji govorio je Slaven Bačić. Dijele u gospodarskom smislu one probleme koje ima cijela Srbija, rekao je Bačić. Problem predstavlja iseljavanje stanovništva i velika nezaposlenost. Posebice na lokalnoj razini, zapošljavanje je stranačka stvar, praktički se zapošljavaju samo oni koji su članovi vladajuće stranke, kazao je Bačić. Loš položaj Hrvata u Srbiji, smatra Bačić, posljedica je devedesetih godina. Osim pada broja stanovnika, naglašava da je problem i taj što Hrvati nemaju svoje predstavnike u lokalnoj, pokrajinskoj i središnjoj vlasti pa samim time i ne sudjeluju u donošenju političkih odluka.

Srbi u Hrvatskoj imaju svoje predstavnike u parlementu no to nije garancija njihova dobra položaja, smatra Dejan Mihajlović. On je načelnik općine Krnjak u kojoj sedamdeset posto stanovništva čine Srbi. Naglasio je da su neka domaćinstva i dalje bez struje i da su pojedine općine nakon rata ostale devastirane bez kadrovskih resursa, a da proces revitalizacije tih područja teče vrlo sporo.

Manjinski predstavnici u zakonodavnoj vlasti trebaju biti predmet dogovora Zagreba i Beograda, smatra Čedomir Jovanović. Ne mislim da je to nerješiv problem i nije točno da je u našim međusobnim odnosima sve tako crno, rekao je Jovanović. Kazao je kako je danas čuo dovoljno ohrabrujućih poruka, a susret dvoje predsjednika ocijenio važnim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Andrea Metelko Zgombić je kazala kako su danas i u Vladi i u Uredu Predsjednice, glavne teme bile iz prošlosti. Razgovaralo se o nestalima, ali i o ratnoj odšteti. To je otvoreno pitanje. Dogovor o tome da ćemo sklopiti ugovor kojim ćemo na kraju nadoknaditi štetu za uništenu, oštećenu i nestalu imovinu postignut je još 1996. godine i obje države su obavezne po tome postupati. Nakon današnjeg susreta predsjednika Vučića s premijerom Plenkovićem, postignuta je suglasnost da će se o tome razgovarati, naglasila je Metelko Zgombić.

Emisiju u cijelosti pogledajte:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.