HEP, sa svojih 14.300 zaposlenih i preko milijardu kuna neto dobiti godišnje jedna je od najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, i javna tvrtka s najvećim profitom. No taj se profit ne ostvaruje nekom posebnom učinkovitošću, što pokazuju i podaci Eurostata po kom su javna poduzeća u Hrvatskoj – i svugdje drugdje – osjetno manje učinkovita od privatnih, dakle potrebno je puno više zaposlenih i ulaganja da bi se proizveo jednak učinak. S te strane ne treba čuditi da je HEP najavio da će svim zaposlenima isplatiti uskrsnicu.
No nedavno je HEP najavio povećanje cijena struje za gospodarske subjekte od 1. travnja. To je prvo povećanje od 1. srpnja 2015., ali dramatično: One malobrojne (oko 10%) tvrtke koje su i dalje kod HEP Elektre u tzv. zajamčenoj usluzi plaćat će struju skuplju za više od 20 posto, a pojedini i više od 30 posto. Valja napomenuti da je to što od 2015. nije bilo promjena cijena posljedica toga što je od 2015. cijena nafte uglavnom padala, a najveći dio električne energije u Hrvatskoj dolazi iz termoelektrana na mazut.
Tvrtke mogu prijeći kod nekog od drugih opskrbljivača, no svi oni plaćaju regulirani dio cijene struje HEP-u, kao monopolistu, a taj dio uključuje naknade za korištenje distribucijske mreže, prijenosne mreže i za obnovljive izvore, te trošarine, tako da eventualna poskupljenja u tom dijelu dižu cijene struje kod svih opskrbljivača.
Puno reklama, a HEP tvrdi da na marketing troši samo 0,05% ukupnih prihoda: Je li doista tako?
Struja za sad neće poskupjeti za građane, kojih 90% kupuje struju od HEP-ove tvrtke Opskrba, iako će se povećane cijene za tvrtke u konačnici ionako preliti na njih. Ali mogu se očekivati od 1. srpnja. HEP uz suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) ima pravo gospodarstvenicima mijenjati cijenu četiri puta godišnje, a kućanstvima dvaput.
Uzrok poskupljenju je, kažu u HEP-u što je cijena energije na burzi u Mađarskoj značajno poskupila početkom ove godine, a Hrvatska uvozi gotovo pola struje koju koristi. To povećava vjerojatnost poskupljenja struje za kućanstva, tim veća što hidroelektrana Plat i dalje ne radi nakon požara krajem prošle godine.
Hrvatska u samom vrhu EU po udjelu državnih poduzeća – i po njihovoj neučinkovitosti
Uz toliki profit HEP-a, postavlja se pitanje cijene struje i poskupljenja. Profit se ostvaruje monopolističkim položajem HEP-a, i dolazi od računa za struju koje plaćaju hrvatski građani – što će reći da je profit HEP-a zapravo svojevrsni parafiskalni namet, odnosno prikrivenih porez koji plaćaju građani, samo što taj porez ne ide cijeli u državnu blagajnu već se dijelom “izgubi” putem. Javna poduzeća su uvijek i svugdje motor korupcije i političkog kadroviranja, a HEP je uglavnom prepoznat kao utvrda HNS-a, gdje se bez stranačke iskaznice ne dobiva direktorsko mjesto.
Dio tog novca odlazi na financiranje političkih aktivnosti, poput financiranja “udruga civilnog društva” za što se svake godine raspisuju natječaji, a postoje sumnje da financiranje političkih aktivnosti nije uvijek na legalan način: Jedna od istraga protiv Ive Sanadera je bila predmet HEP – TLM u vezi s prodajom jeftine struje šibenskom TLM-u, odnosno Aluminiju Mostar. Tijekom istrage utvrđeno je da je HEP u poslu s TLM-om i Aluminijem izgubio oko 650 milijuna kuna poreznih obveznika, odnosno korisnika, a težište istrage je bilo na otkrivanju je li bilo podmićivanja državnih dužnosnika. I u predmetu HEP – Dioki je optužnica protiv Ive Sanadera, Roberta Ježića i Ivana Mravka, kasnije također povučena, sadržavala optužbe za 3,8 milijuna kuna štete HEP-u, pokušaj zloupotrebe na štetu Janafa u iznosu od 10 milijuna eura i mito od 330.000 eura. Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene, no smrću Mravka kao krunskog svjedoka optužbe je to palo u vodu.
HEP dužan pružiti uvid u isplate odvjetnicima i bilježnicima
2016. je HDZ-ov zastupnik Željko Fiolić tvrdio kako je HDZ u posjedu dokumenata iz kojih je vidljvo da je Ivan Vrdoljak bivšoj supruzi te drugim osobama priskrbio više od 150 milijuna kuna vrijednih poslova s Hrvatskom elektroprivredom (HEP), no kad je Vrdoljakov HNS postao koalicijski partner Plenkovićeve vlade to je zaboravljeno.
Mostov Božo Petrov je u srpnju 2017. okrivio šefa HNS-a Vrdoljaka za poskupljenje struje i kaos u HEP-u. “Vrdoljak je apsolutno izbacio HEP iz svih projekata koji bi značili daljnji razvoj sektora i političkim pritiscima silom ga je gurao u megalomanske i neisplative investicije u izgradnju elektrana na plin i ugljen,” rekao je. Cijena struje u Hrvatskoj je tako ovisna o cijeni uvozne nafte ali i uvozne električne energije.
