Zadnjih se dana na HINA-i može pronaći nešto više informacija o odnosima Slovenije i Hrvatske i iz hrvatskih izvora, ali to još uvijek nije uravnoteženo i još uvijek se pojavljuje (pre)veliki broj vijesti iz Slovenije vezanih uz kontaminirani arbitražni proces sa Slovenijom u kojima se u prvom redu navodi samo stav slovenske strane. Donosimo tekst Marka Curaća iz Hrvatskog tjednika od 7. rujna 2017. u kojemu ističe problem pristranog uredničkog pristupa Hrvatske izvještajne novinske agencije koja ne vodi računa o državnim interesima i interesima hrvatskih građana, na koje je i Narod.hr već više puta upozoravao.
> Davor Ivo Stier: Cerarov potez pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog
> Pejčinović Burić: Erjavec je agresivan, bezobrazan i prelazi sve granice
Do kada će Hrvatski sabor, kao osnivač i hrvatska Vlada koja predlaže proračun tolerirati ovakvo ponašanje Hrvatske izvještajne novinske agencije? Čija je Hina, tko je njezin osnivač? Hrvatski sabor ili slovenska Vlada, slovenski Državni zbor, možda STA? Je li došlo vrijeme da se pokrene nezavisna hrvatska novinska agencija, koja će voditi računa o državnim interesima i interesima hrvatskih građana?, piše Marko Curać u Hrvatskom tjedniku.
‘Neka zemlja često vrijedi koliko i njezino novinstvo ’
Albert Camus: Kronike (Actuelles)
Čija je Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina), ili, preciznije, tko je njezin osnivač? Hrvatski sabor ili slovenska Vlada, slovenski Državni zbor, možda Slovenska tiskovna agencija (STA)?
> Profesor Matko Marušić o Hininoj propagandi zastupnika rodne ideologije
Možda će netko upitati: zašto takva pitanja? Ona se postavljaju od ranije, ali su se ponovno nametnula nakon posljednjih tekstova koje je hrvatska nacionalna novinska agencija objavila u svezi arbitražne odluke. Pozornome pratitelju nije moglo promaknuti da je u servisu Hine od 29. lipnja, kada je za Hrvatsku objavljena nevažeća arbitražna odluka jer se prije više od dvije godine povukla iz toga spora zbog pravno gnusnih radnja slovenskoga arbitara i slovenske službene predstavnice, agentice, objavljeno nerazmjerno više vijesti slovenske provenijencije, negoli onih hrvatske, bez nekoga posebnog razloga. Najčešće im je izvor STA i više su prizemna promidžba slovenskih interesa i gledišta, negoli rezultat objektivnoga i uravnoteženoga informiranja.
Te informacije u pravilu nemaju drugu (čitaj hrvatsku) stranu, pa čak i treću, nezavisnu, stručnu.
> Čija je Hina agencija – hrvatska, jugoslavenska ili srpska?
Zbog toga i pitanje: je li Hina postala podružnicom slovenske nacionalne agencije, bučne promidžbe slovenskih medija? Najnoviji primjer je posjet premijera Plenkovića savudrijskim ribarima, 23. kolovoza, u večernjim satima. O tome je u servisu Hine donesena korektna informacija, koja se, međutim, nije udaljila baš puno od samoga događaja. Jer, radi se ipak o prvome posjetu premijera Savudriji i razgovoru s ribarima. U informaciji je navedena činjenica daje savudrijski ribar Danilo Latin premijeru uručio kartu Savudrijske vale iz 1947., na kojoj su prikazane granice između teritorija dviju Republika – Hrvatske i Slovenije (Glas Istre navodi ‘uokvirenu kartu’ što potvrđuje i fotografijom) ali ništa više od toga, iako bi mnoge korisnike zanimalo, s obzirom na dimenzije spora, o kakvoj se karti radi – tko ju je objavio, čemu je služila itd.
> Veliki medijski prostor za one koji napadaju Katoličku crkvu – nedostupan onima koju ju poznaju
Dan nakon premijerova posjeta Savudriji i razgovora s ribarima, 24. kolovoza, u vanjskopolitičkom servisu Hine, u razmaku od sat vremena, donesene su dvije informacije, najprije izjava ministra Erjaveca (15,59 sati) novinarima u kojoj je ‘opleo’ po Plenkoviću, zbog izjave u Savudriji da se Hrvatska “ne smatra vezanom arbitražnom presudom” i poruke ribarima da rade sve i ponašaju se na moru kao i dosad, a zatim intervju premijera Cerara slovenskoj agenciji (16,57 sati). Sve je to od slovenske strane dobro planirano jer se Cerar nadovezuje na Erjavca.
Uostalom, STA je vjerojatno najavila razgovor jer to agencije u pravilu rade kad imaju intervju s premijerom. U tako kratkom vremenskom razmaku nije bilo razloga objaviti dvije informacije, nego se mogla spojiti u jednu. Tim više što nije bilo reakcije s hrvatske strane. Cerarova glavna teza koju je rekao u tome razgovoru: “Arbitražne odluke znači poštivanje međunarodnoga prava”.
> UIO: Hinino plasiranje lažne vijesti o udruzi U ime obitelji
> Pročitajte laži koje je Danijel Majić objavio o Hrvatima i U ime obitelji u Frankfurter-Rundschau
Nekoliko dana kasnije, 30. kolovoza, u Gornjoj Radgoni zaprijetio je Hrvatskoj “odlučnim djelovanjem”. Tom prilikom je rekao da Hrvatskoj moraju dati priliku da prestane s kršenjem međunarodnog i europskog prava, da poštuje obveze iz arbitražnog sporazuma. Takve tvrdnje bi se mogle tolerirati razmetljivom i osebujnom ministru Erjavcu, ali kako ju povezati s Cerarom, profesorom na ljubljanskome Pravnom fakultetu? Njemu je sigurno poznata Ulpijanova izreka: ‘Što god je suprotno pravnom propisu (normi), nepravda je’. Postupanje slovenskoga arbitra Jemeja Sekolece i slovenske službene predstavnice pred Arbitražnim sudom, Simone Drenik, inače Erjavčeve bivše bliske suradnice, u čemu su asistirali na svoj način predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume i njemački sudac Bruno Simma, u suprotnosti je s pravnom normom (Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora između država) pa prema tome i s međunarodnim pravom.
> HNiP: HINA cenzurira vijesti i politički pogoduje
Slovenski predstavnici izveli su planiran napad na arbitražni postupak i trajno ga kompromitirali (čl. 10. Arbitražnog sporazuma).
Kratko i jasno: vrlo drsko onečistili su Arbitražni sporazum. I nakon svega slovenski premijer traži poštivanje obveza iz Arbitražnog sporazuma. Kako to nazvati? Prvorazrednom osornošću i bezobrazlukom, nespojivim s moralnim habitusom jednoga sveučilišnog profesora! Zbog toga nepoštivanje odluke arbitražnoga suda donesene u poznatim okolnostima spašavanje je obraza međunarodnoga prava. Kad bi se prihvatila arbitražna odluka donesena u kompromitiranim, kontaminiranim, i korumpiranim okolnostima, stvorio bi se presedan koji bi pokopao svaku nadu da se sporovi mogu riješiti arbitražom.
Usprkos činjenici da je Hrvatska izišla iz arbitraže i arbitražnu odluku smatra za nju ništavnom, Hina poseban prostor daje stalno notornome Erjavcu, koji je u biti stožerna figura cijeloga arbitražnoga skandala (treba se sjetiti samo njegovih izjava prije nego li je otkrivena afera). Postavlja se pitanje: zbog čega toliki prostor u biti jednoj agresivnoj i plitkoj političkoj promidžbi, koja poprima obrise ratne promidžbe?
HINA-ine ‘SPAČKE’
Neka se napravi analiza koliko je u servisu Hine u posljednje dvije, tri godine posvećeno prostora trima hrvatskim ministrima vanjskih poslova (Kovaču, Stieru, Pejčinović-Burić) i njihovim izjavama o arbitraži, a koliko Erjavcu, zaključak će se nametnuti.
Nije jasno zašto na to žmiri premijer Andrej Plenković, u čijemu je mandatu reizabrana ravnateljica i glavni urednik Hine? Iz Državnoga proračuna za rad Hine na prijedlog hrvatske Vlade godišnje se izdvaja oko 18 milijuna kuna. Je li to prevelika cijena za ovakav način rada? Hina je i nedavno priredila jednu dosta neugodnu ‘spačku’.
Objavila je informaciju o Bledskom strateškom forumu ‘Nova realnost’ (24. kolovoza), koji će se održati 4.
i 5. rujna, a nije čak jednim slovom navela da će na tome forumu sudjelovati i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčino-vić Burić, iako je to već tada bilo poznato. Nacionalnu agenciju očito ne zanima s kakvim porukama Hrvatska ide na taj forum. Možda je to zbog toga što je Erjavec izjavio da se ne misli ‘sastajati s hrvatskom šeficom diplomacije Marijom Pejčinović Burić’, jer ona ‘samo provodi naloge hrvatskog premijera i ne može samostalno iznositi nova stajališta? Kakva bi to ‘nova stajališta’ hrvatska ministrica trebala iznositi?
> Branka Gabriela Valentić protuzakonito na čelu Hrvatske izvještajne agencije (HINA)!
Možda poput slovenskoga predsjednika Boruta Pahora da treba arbitražnu odluku ‘implementirati na moru, a na kopnu utvrditi’? Nema sumnje da će Bledski forum biti iskorišten za ‘hajku’ na Hrvatsku, zbog njezina stava o arbitraži i arbitražnoj odluci.
Ovdje ukratko valja upozoriti kako se Hrvatska posljednje vrijeme sve češće tretira kao plijen, što praktično traje s različitim intenzitetom od 1918. Ponašanje novonastalih država s kojima Hrvatska graniči o tome punošto govori. Svaka od njih htjela bi otkinuti neki dio hrvatskoga teritorija, na kopnu, moru, rijekama. Zar se još 1987. nisu planeri JNA suglasili sa Slovenijom da može iz Jugoslavije? Razgovor je propao zbog zahtjeva slovenskog rukovodstva: ‘Mi idemo, ali nama pripada Istra. O tome se šuti, kao i o ponudi slovenske strane uoči srpske agresije da na hrvatski prostor dođu slovenske vojne postrojbe, kako bi tobože pomogle u obrani Hrvatske.
Bila je to isplanirana tiha okupacija Istre, koju je predsjednik Tuđman pročitao, jer bi se inače s Istrom dogodilo kao s vrhom Svetoga Ilije (Svetom Gerom) koje je više od dvadeset godina, kao jedino područje u EU, okupirano od strane slovenske vojske. Bledski forum notornome Erjavcu poslužit će za agitaciju u svezi tzv. implementacije arbitražne odluke. To je izgleda postalo sudbinsko pitanje, pitanje ‘opstanka’ međunarodnoga prava. Bit će to prilika za fino tucanje soli na glavama poznatih gostiju s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Federicom Mogherini, na čelu. Ali ona je politički i psihološki ojačala, nakon ‘vatrenoga krštenja’ s radikalnima u srbijanskome parlamentu.
Da priča o nagnutosti hrvatske nacionalne agencije ne bi ostala bez primjera, navest ćemo samo naslove koje je u dva dana (24. i 25. kolovoza) donijela Hina u svojemu servisu iz slovenskih izvora: Slovenski državni tajnik u Berlinu razgovarao je i o pitanju arbitražne presude; Slovenija: arbitraža opet u fokusu politike; Slovenski ministar Erjavec kaže da je izjava premijera Plenkovića savudrijskim ribarima nepotrebna; Cerar kaže da arbitražnu presudu treba provesti te će pokušati na to nagovoriti Plenkovića (24. kolovoza), “Delo” o rujanskom sastanku Plenkovića i Cerara u Zagrebu; Ceraru strpljenje pri kraju prema hrvatskom stajalištu o arbitraži (25. kolovoza).
U ta dva dana, u servisu vanjske politike Hine, o toj temi (arbitraži) nije se mogao pročitati nijedan naslov hrvatske provenijencije. I tako je više manje stalno, iz tjedan u tjedan. Nitko ne traži da se zatvori hrvatski informativni prostor, Hrvatsku pretvori u noja, kojeg ne zanima svijet oko njega.
> Željko Sakić: Svaki dan pobjeda studija ORA uz medijsku potporu HINE!
Ovim se tekstom želi apelirati na kritički pristup slovenskoj agresivnoj promidžbi glede tzv. implementacije arbitražne odluke, jer nekritičko prenošenje tolike množine slovenskih natpisa sliči na ‘medijsko piromanstvo’.
Nacionalnoj agenciji nije samo zadatak da prenosi gledišta jedne strane, nego da potraži na njih odgovore, a takve se može naći bar u hrvatskoj stručnoj javnosti.
> HINA – Koju ulogu ima i koliko je važna u promociji Hrvatske, a evo tko je i kako vodi!
Suprotno može se steći dojam o pritisku da se prihvati nešto što je neprihvatljivo, Hrvatsku pretvori u grabežljivi plijen. Ministrica vanjskih poslova najbolje zna kako je u takvim okolnostima voditi hrvatsku vanjsku politiku.
No, osnovno je pitanje do kada će Hrvatski sabor, kao osnivač i hrvatska Vlada koja predlaže proračun tolerirati ovakav način informiranja? Produžen je mandat čelnim ljudima Hine, a da Hrvatski sabor nije raspravio izvješće o radu te agencije, čak ni za 2015.
Nezadovoljstvo radom Hine može se sve više sresti na različitim stranama. Neki se pitaju: je li došlo vrijeme da se pokrene jedna nezavisna hrvatska novinska agencija, koja će u svakoj prilici voditi računa o državnim interesima i interesima hrvatskih građana, zaključuje Marko Curać.
> Cerar nakon Plenkovićevog govora u UN-u otkazao posjet Hrvatskoj
Tekst se nastavlja ispod oglasa