HNB: BDP će pasti 9,7 posto, a javni dug skočiti na 87 posto

Foto: Fah

Točni razmjeri posljedica krize u gospodarstvu još nisu poznati i ovisit će o razvoju epidemiološke situacije i trajanju izvanrednih ekonomskih i socijalnih okolnosti na domaćoj i globalnoj razini. No u usporedbi sa svjetskom financijskom krizom iz 2008., hrvatsko je gospodarstvo danas ipak otpornije: ranjivost kućanstava i poduzeća znatno je smanjena, a članstvo u Europskoj uniji omogućuje Hrvatskoj pristup europskim fondovima i mehanizmima za brži oporavak ekonomske aktivnosti, tvrde stručnjaci Hrvatske narodne banke u najnovijoj analizi financijske stabilnosti. HNB očekuje da će ove godine hrvatski BDP pasti 9,7 posto, dok će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 73 posto na 87 posto do kraja ove godine!, javlja Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Banke su usporavanje gospodarske aktivnosti dočekale s visokim razinama kapitala i likvidnosti, pa su lakše savladale početni šok. Stresno se razdoblje odrazilo i na tržište nekretnina, na kojemu nakon višegodišnjeg rasta cijena vlada velika neizvjesnost, što će se odraziti i na procjene vrijednosti i utrživost kolaterala u bilancama banaka. HNB smatra da će banke moći podnijeti teret krize, iako je stupanj izloženosti sistemskim rizicima visok.

Pojačano zaduživanje tvrtki

Poduzeća su na narušene uvjete poslovanja, nakon dugog razdoblja razduživanja, reagirala pojačanim zaduživanjem kako bi prikupila sredstva za financiranje redovnog poslovanja. Građani opreznije nego dosad uzimaju potrošačke i nenamjenske kredite čija je prosječna kamatna stopa u ovoj godini bila 6,1 posto. Najveće su kamate na dopuštene minuse – 8,1 posto. HNB smatra da bi cijene nekretnina u idućem razdoblju mogle stagnirati ili padati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rast cijena posebno je bio izražen u gradu Zagrebu i na Jadranu gdje su cijene dosegnule razine iz pretkriznog razdoblja te su bile blago precijenjene u odnosu na osnovne fundamente. Glavnina aktivnosti na tržištu nekretnina nakon uvođenja epidemioloških mjera odnosila se na realizaciju prethodno ugovorenih transakcija, prije svega vezanih uz državne subvencije, preko kojih je prodan svaki četvrti stan ili kuća. Uz povijesno niske kamatne stope na nove stambene kredite, koje su ove godine pale na prosječnih 2,75 posto, nekretnine su dobile na cijeni zbog ranijih povoljnih trendova na tržištu rada te dnevnog ili tjednog najma. U prilog kupovini nekretnina išlo je i ranije smanjenje poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, a iz Vlade najavljuju da bi se taj porez možda već od iduće godine mogao ukinuti.

U Hrvatskoj narodnoj banci vjeruju da će na kretanje cijena nekretnina u gradu Zagrebu utjecati i posljedice potresa, koje bi mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima

HNB vjeruje da bi u idućem razdoblju rast nezaposlenosti mogao dovesti do pada potražnje za nekretninama, a moguće je da će se dio kupaca koji su se zadužili da bi kupili nekretnine za najam suočiti s problemima u otplaćivanju dugova. Inače, banke su i lani prodale 4,2 milijarde kuna loših kredita (60 posto tih kredita nisu vraćale tvrtke) agencijama za otkup dugova, koje su dosad od banaka otkupile 35 milijardi kuna nenaplaćenih kredita po prosječnih 25 posto početne vrijednosti. U 2015. loši su se dugovi otkupljivali po 17 posto nominalne vrijednosti, lani im je cijena bila 33 posto, a već ove godine preskočili su 40 posto, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.