Tjelesna kultura je u školi predmet bez udžbenika, likovna kultura ga nema sve do petog razreda, a po novome, ne bi ga više trebala imati ni glazbena kultura u prva tri razreda osnovne škole, prenosi Jutarnji list.
S takvim je prijedlogom izašlo HNS-ovo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Nacrtu pravilnika o udžbeničkom standardu puštenom u javnu raspravu do 20. siječnja, a reakcije struke pokazuju da je to loša ideja.
Učitelji tvrde da udžbenici u nižim razredima nisu hir, već su itekako potrebni u nastavi glazbenog, piše Jutarnji.
Degradiranje glazbene kulture
Pod člankom pravilnika koji propisuje da se za nastavu glazbenog odobravaju udžbenici od četvrtog do osmog razreda, dakle ne i od prvog do trećeg, kao što je sada u školama, zaredali su se komentari učitelja koje u osnovi zanima po kojem to kriteriju udžbenici nisu potrebni.
Kao posljedicu ukidanja udžbenika vide prisiljenost učitelja da printaju i kopiraju tekstove pjesama, pri čemu mnoge škole nemaju papir pa se učitelji moraju snalaziti o vlastitom trošku. Ljute se jer se ovim pravilnikom nastavlja degradacija glazbene, likovne i tehničke kulture.
“Ukoliko učitelji kopiraju pjesme s interneta ili nekih drugih izvora, krše autorska prava autora pjesama. Čak da se i tijekom ostalih nastavnih satova pjevaju i slušaju glazbena djela, kolika je vjerojatnost da će učenici usvojiti predviđene pjesme i djela ako nemaju pomoć u udžbeniku u obliku zapisa riječi pjesama ili naziva glazbenih djela i njihovih autora?”, pitaju se učiteljice zagrebačke OŠ Matije Gupca i OŠ Svibovec u Varaždinskoj županiji prenosi Jutarnji list.
Ministarstvo: Predmeti s odgojnom komponentom, ne trebaju udžbenike
Na upit koji su razlozi ukidanju udžbenika iz glazbenog, na temelju kojih stručnih mišljenja je donesen ovakav prijedlog te iz kojih će materijala učenici nižih razreda osnovne škole učiti glazbeni, iz Ministarstva odgovaraju pozivom na novi Zakon o udžbenicima – koji je u školstvo uveo novi termin “predmeti s pretežno odgojnom komponentom”.
Među njih su svrstani likovni, glazbeni, tehnički i tjelesni. S obzirom na to da školskim zaposlenicima nije jasna definicija predmeta s pretežno odgojnom komponentom, od Ministarstva smo zatražili objašnjenje.
Po čemu će se onda učiti u nižim razredima? Odgovor Ministarstva Jutarnjem glasio je: “U nastavi predmeta s pretežno odgojnom komponentom koriste se drugi obrazovni materijali koji pomažu učenicima u ostvarivanju ishoda. Za glazbenu kulturu to će svakako biti glazba, instrumenti, određeni radni materijali… ”.
Naravno učenje uz glazbala i nije baš u praksi moguće, jer nemaju sve škole mogućnost za nabavku istih. Samo su 74 eksperimentalne škole, koje su imale priliku od ministarstva naručiti potrebnu opremu, lani zatražile 585 instrumenata, ukupne cijene od oko 250 tisuća kuna.
Nezadovoljstvo reformom HNS-ove ministrice Divjak
>Roditelji ocijenili ‘Školu za život’ HNS-ove ministrice Divjak: ‘Čista jedinica’
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izrazila je zadovoljstvo “čvrstom četvorkom”, kojom je ocijenjeno prvo polugodište eksperimentalne faze kurikularne reforme “Škola za život”, i poručila da je sve spremno za uvođenje frontalne kurikularne reforme sljedeće školske godine.
S druge strane, dio roditelja iznijelo je mnogo pritužbi na program, ističući da je pompozno najavljivan eksperimentalni program “Škola za život” pokazao se potpunim promašajem, a djeca ionako previše vremena provode gledajući u zaslone i služeći se mobitelima i tabletima.
Iako se ministrica Blaženka Divjak unaprijed ograđivala kako će se nedostaci popravljati u hodu, ostaje dojam da je to bilo tek opravdanje za nešto što nije do kraja osmišljeno i što je trebalo pogurati što prije. O razlozima takve žurbe, tek će biti riječi, no, tada će možda biti prekasno jer jedna godina za učenike 73 osnovne i srednje škole koje su ove školske godine počele primjenjivati eksperimentalni program, bit će nepovratno izgubljena.
