Nedavno uhićenje sutkinje zagrebačkog Trgovačkog suda Vesne Malenice i stečajnog upravitelja Pere Hrkaća podsjeća na praksu hrvatskih sudova koja je već nekoliko puta dovedena u pitanje, a odnosi se na predstečajne nagodbe i ovršni zakon. Uhićena sutkinja i stečajni upravitelj su navodno zlorabili svoje funkcije kako bi pogodovali strankama u stečajnim postupcima.
> Prava istina o Ovršnom zakonu, blokadama i deložacijama
Podsjetimo, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić upozorio je krajem 2014. kako se na ovršnom zakonu bogate odvjetnici i javni bilježnici. Rekao je da su hrvatski sudovi zatrpani s 2,8 milijuna predmeta na godinu i da se trebaju pojednostaviti početni postupci da oni koji nešto duguju taj dug mogu vratiti bez da je on uvećan za razne troškove, a “zbog ovog Ovršnog zakona danas imamo bogate odvjetnike i javne bilježnike. Problem je što mnogi građani tek kad im je račun blokiran saznaju da su pod ovrhom. To se ne smije događati. Od donošenja odluke za ovrhu pa dok predmet ne dođe na sud prođe i dvije godine pa se potraživanja za dug uvećaju i do 26 puta”, rekao je Kolakušić na tematskom saboru u organizaciji Udruge Blokirani.
> Bošnjaković: Novi ovršni zakon nemoguće je brzo donijeti
Pokazalo se i kako svi građani RH pred zakonom nisu jednaki, jer se u predstečajnim nagodbama odabranim pojedincima opraštaju dugovi, dužnik potpuno uništava vjerovnike, bez kazne, a s druge strane se zbog nepodmirenog duga za komunalnu uslugu nemilosrdno ovršuje nekretnina u kojoj živi dužnik s obitelji i uz brutalnu prisilu deložira.
> Zašto je donesen Ovršni zakon koji uništava hrvatske obitelji?
Novi Ovršni zakon dužnicima olakšava situaciju?
Hrvatski Sabor je na prijedlog kluba zastupnika Mosta, odnosno na zajednički prijedlog s Vladom, izmijenio odredbe ovršnog zakona te je novi Ovršni zakon na snazi od 3. kolovoza 2017. godine.
“U tim izmjenama zakona bitno smo pojačali mehanizme da bi na neki način zaštitili dodatno dužnike u odnosu na situaciju kakva je bila. Podigli smo i proširili neovršivi dio plaće, zaštitili smo jedinu nekretninu. Stavili smo i odredbu da se ne može nekretnina prodati ako je vrijednost glavnice manja od 20.000 kuna. Intervenirali smo i u postupke koji su u tijeku. Ako bi netko ostao, unatoč tome, bez jedine nekretnine, tada mu država osigurava nužni smještaj u razdoblju od 18 mjeseci i plaća zakupninu”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković za HRT.
Blokirani su svejedno nezadovoljni i traže izbacivanje javnih bilježnika iz Ovršnog zakona, reprogram hipotekarnih kredita u razdoblju gospodarske krize, limitiranje zatezne i ugovorene kamate, zaštitu otpremnina, regresa i povrata poreza od ovrhe i naposlijetku, trenutni moratorij na Ovršni zakon.
“Mi donosimo nove zakone, donosimo prijedloge, izmjene, svašta nešto, ali dug građana je sve veći i veći. Dakle rezultata nema, ne pokazuju se”, upozorio je Sarajko Baksa, glavni tajnik Udruge blokiranih za N1.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
