Od Porezne uprave zatražili smo informacije o HT-u koje nisu porezna tajna

Foto: Fah

Narod.hr nakon nedavnog članaka u vezi s kaznenom prijavom protiv čelnika HT-a koji su osumnjičeni za skrivanje dionica za vrijeme dok je na tim dionicama bio u tijeku ovršni postupak osim HT-u poslao je upit i Poreznoj upravi te Ministarstvu financija, ali se Porezna uprava u svom odgovoru pozvala na poreznu tajnu.

> Odvjetnik koji tuži HT za Narod.hr: ‘Ako sam u pravu, osim građana, oštetili su i proračun’

Zbog toga smo uputili zahtjev za pristup informacijama u kojem smo zatražili:

Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Odjel za nadzor velikih poreznih obveznika i financijskih institucija obavilo je kod HT-a inspekcijski nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih javnih davanja za razdoblje 2000., 2001. i 2002.. 

Rješenjem Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko porezno tijelo) klasa: UP/I-471-02/04-01/184, ur. broj: 513-07-01-07-56 od 15. studenoga 2007., koje je potvrđeno  rješenjem Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak (u daljnjem tekstu: drugostupanjsko porezno tijelo) klasa: UP/II-471-02/08-01/45, ur. broj: 513-04/08-3 od 7. srpnja 2008. i presudom Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-8902/2008-4 od 30. ožujka 2011., kojom je odbijena tužba Hrvatski Telekom d.d., Zagreb (u daljnjem tekstu: HT), HT su za razdoblje 2000., 2001. i 2002. utvrđene

  1. porezne obveze na ime manje obračunatog i nepravodobno plaćenog poreza na dodanu vrijednost u ukupnom iznosu od 12.471.162,40 kn zajedno sa zateznom kamatom do 12. studenoga 2007. u ukupnom iznosu od 9.692.091,83 kn i zateznom kamatom do dana uplate u ukupnom iznosu od 1.127.437,62 kn, 
  2. porezne obveze na ime manje obračunatog poreza na dobit u ukupnom iznosu od 24.392.682,15 kn sa zateznom kamatom od 12. studenoga 2007. u ukupnom iznosu od 23.251.365,11 kn  te je naloženo je HT-u da izvrši navedene uplate na propisane račune proračuna po osnovi poreza i zateznih kamata te da obračuna i uplati daljnje kamate i provede odgovarajuća knjiženja u poslovnim knjigama s time da je HT dužan izvršiti dane naloge u roku od 8 dana od konačnosti prvostupanjskog rješenja

Podaci o utvrđenim poreznim obvezama u gore navedenim iznosima proizlaze iz javno objavljene  Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine. (u daljnjem tekstu: Odluka).

Osim toga iz Odluke proizlazi kako je poreznim nadzorom utvrđeno da HT poslovne knjige ne vodi prema urednim i vjerodostojnim ispravama u smislu članka 2., 3. i 5. Zakona o računovodstvu (‘Narodne novine’, broj 90/92) i članka 55. stavka 1., 2., i 3. Općeg poreznog zakona, kojim je propisano da se knjiženja i bilježenje podataka u poslovne knjige moraju temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je isprava sastavljena, odnosno iz kojih bi se nedvojbeno i istinito mogle provjeriti sve poslovne promjene u nadziranom razdoblju, te dokazati da su usluge za koje su primljeni računi uistinu obavljene, kako bi se mogli priznati iskazani troškovi za intelektualne usluge Deutsche telekom AG, rashodi i pravo na odbitak pretporeza. HT poslovne promjene u nadziranom razdoblju nije dokazao vjerodostojnim ispravama niti je imao urednu dokumentaciju, da se inozemni poduzetnici nisu dužni pridržavati naprijed navedenih propisa u Republici Hrvatskoj i izdavati račune u smislu propisa Zakona o porezu na dodanu vrijednost. HT nije imao pravo na odbitak pretporeza stoga što samo plaćanje poreza na dodanu vrijednost ne znači ujedno da je usluga i obavljena, odnosno korištena od strane poreznog obveznika.

S obzirom da se na temelju Odluke i utvrđenih poreznih obveza radi o neutvrđivanja porezne obveze velikih razmjera to bi moglo biti riječi o kvalificiranom obliku kaznenog djela utaje poreza od strane HT-a,  odnosno složene porezne prijevare u cilju izdavanja, evidentiranja i prijavljivanja nevjerodostojnih računa radi umanjenja obveze PDV-a i poreza na dobit HT-a.

Na opisani način neosnovano je umanjena obveza PDV-a  i poreza na dobit HT-a prema Državnom proračunu RH velikih razmjera za razdoblje 2000-2002. g. u gore navedenim iznosima. Ispostavljanje fiktivnih računa osim navedenog u cijelosti odgovara tipologiji pranja novca – doznake u inozemstvo povezanoj osobi za usluge za koje je nadzorom utvrđeno da su fiktivne a radi utaje poreza.

Informacija koja se traži

  1. Je li i kada Porezna uprava podnijela kaznenu prijavu protiv HT-a i/ili odgovorne(ih) osoba u HT-u radi utaje poreza i/ili pranja novca i/ili zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i dr. koje je utvrdila Porezna uprava u inspekcijskom nadzoru HT-a za razdoblje 2000., 2001. i 2002. godine i kako to proizlazi iz Odluke Ustavnog suda RH broj U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine?

Napominjemo kako se ne traži informacija/podatak na koju se odnosi institut porezne tajne iz članka 8. Općeg poreznog zakona  s obzirom da je informacija o inspekcijskom nadzoru kod HT-a i rezultatima nadzora tj. o utaji poreza u bitnome javno objavljena u Odluci Ustavnog suda RH U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine (http://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1257DB2004C3318/%24FILE/U-III-3305-2011.pdf ), te kako to slijedi iz Rješenja Povjerenice za informiranje RH UP/II-008-07/18-01/595, 

URBROJ: 401-01/10-18-2 od 23.10.2018.g. (http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=1746 ) “… zbog činjenice da su predmetni podaci javno objavljeni, Povjerenica za informiranje smatra da se na iste ne može primijeniti institut porezne tajne iz članka 8. Općeg poreznog zakona.”

nego se tražena informacija odnosi na prijavu utaje poreza i  eventualno (ne)postupanje u smislu čl. 109. Općeg poreznog zakona (2000. i drugi) odnosno čl. 300. Kaznenog zakona (1997. i drugi).

Odredbom iz čl. 109. Općeg poreznog zakona (2000. i drugi) određeno je da je : “Ako se tijekom inspekcijskog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo, prijestup ili prekršaj ovlaštena osoba obvezna je podnijeti prijavu nadležnom tijelu.“

Odredbom iz čl. 300. Kaznenog zakona (1997. i drugi)  za neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela odgovorna je službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga”.

Je li moguće preispitati postupak privatizacije HT-a?

Porezna uprava na upit Narod.hr-a o čelnicima HT-a poziva se na poreznu tajnu

Podsjetimo, oštećeni poduzetnik Željko Markota poznat i kao autor UČILICE, je preuzeo kazneni progon nakon što je državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu bez ispitivanja osumnjičenih odgovornih osoba HT-a. Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je međutim donio rješenje kojim se nalaže ispitivanje četvero osumnjičenih članova uprave HT-a i predstavnika HT-a kao osumnjičene pravne osobe jer je utvrdio kako postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela koje im se stavlja na teret, te da su ostvareni uvjeti za provođenje dokaznih radnji.

U međuvremenu neslužbeno smo doznali kako se osumnjičenim čelnicima HT-a stavlja na teret to što su za vrijeme ovršnog postupka na više skrbničkih računa sakrili svoj cjelokupni paket dionica Optima telekoma (17,41%) kako bi osujetili namirenje ovršne tražbine.  Riječ je o paketu dionica temeljem kojeg je AZTN dopustio HT-u uvjetnu koncentraciju i upravljanje Optimom na ograničeno vrijeme.

Stoga se vezano na ovaj slučaj otvara pitanje, je li HT skrivao dionice Optime po skrbničkim računima te ih kasnije prenio na tvrtku kćer uz suglasnost AZTN i od kakvog je to utjecaja bilo na neuspjelu prodaju dionica Optime kao i na druge prethodno HT-u određene obveze?

Zaključno doznajemo kako je pisanu obradu dokumentacije i preporuku za podizanje kaznene prijave protiv HT-a i članova uprave zbog skrivanja dionica tijekom ovršnog postupka napravio jedan od najvećih domaćih stručnjaka i profesora kaznenog prava, što nagoviješta zbilja uzbudljiv nastavak ovog postupka i moguće širenje na druge ljude, druge postupke kao što su spomenut fiktivne fakture, pa moguće i sama privatizacija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr