Ako žele da im usluge budu plaćene, bolnice će ubuduće u roku pet dana nakon završetka pružanja zdravstvene zaštite morati ispostaviti račune Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je od 20. travnja uveo pojačani nadzor zbog sumnje u pogrešno fakturiranje bolničkih usluga.
U HZZO-u ističu da nije riječ ni o kakvim novim pravilima, već uvođenju reda u sustav i poštivanje ugovora koji su sklopljeni s bolnicama još prije tri godine, a po kojima je predviđen petodnevni rok za ispostavu računa.
To je, kažu, važno za pravovremeni izračun svih dijelova prihoda, uključujući ključne pokazatelje uspješnosti i kvalitete, i odnosi se na većinu bolnica. Ne odnosi se samo na bolnice koje nisu informatizirane i one su dobile iznimno mogućnost ispostave računa u roku od osam dana.
„Kreativno fakturiranje“ po bolnicama
“U posljednje vrijeme bolnice su ‘vrlo kreativno’ počele fakturirati svoje usluge, ispostavljaju nam račune za sve i svašta, uključujući prevelik broj slučajeva s komplikacijama”, rekla ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec odgovarajući na nezadovoljstvo bolničkih ravnatelja koji su Zavodu već uputili prosvjed.
HZZO ih pak proziva zbog fakturiranja daleko većeg broja komplikacija i komorbiditeta od europskog prosjeka. Naime, u europskim bolnicama udio takvih faktura je ispod 20 posto, dok je u Hrvatskoj 27,99 posto, u jednoj općoj bolnici čak 39 posto. Takve bolnice u drugim europskim zemljama ne bi mogle sklopiti ugovor ni s jednom osiguravajućom kućom.
„To pokazuje ili njihovu lošu kvalitetu ili lažno fakturiranje“, ističe Prenđa Trupec.
A kako to izgleda u Hrvatskoj pokazuje i primjer jedne od bolnica koja je za prošli mjesec prikazala “izvršenje od 183 posto”, u kojemu je udio potrošenih lijekova i materijala svega devet posto, a 91 posto su “nabildani troškovi rada”.
“To nije problem samo HZZO-a, već i pacijenta koji plaćaju participaciju. Oni su platili 20 posto cijene nepostojeće usluge”, upozorava ravnateljica.
Za uklanjanje madeža – 50 tisuća kuna
U HZZO-u poručuju da ozbiljno namjeravaju stati na kraj dosadašnjoj praksi pa će već ovaj mjesec vraćati fakture s najkompliciranijim slučajevima. Bolnice će tako imati priliku još jednom ih pregledati i eventualno same korigirati. Nakon toga iz Zavoda će kontaktirati dio obrađenih pacijenata kod kojih su se liječile velike komplikacije i komorbiditeti tijekom bolničkog liječenja.
Osim toga, ravnateljica najavljuje i daljnju nadogradnju sustava plaćanja, kako se više ne bi događalo da skidanje madeža od nekoliko sati u dnevnoj bolnici zaračunava po 50-ak tisuća kuna jer je pacijent prije deset godina imao infarkt, što se dodatno “šifrira kao komplikacija”.
Računi koji im dolaze, kaže, pokazuju da većina bolnica danas tako fakturiraju. Poručuje i da to više neće biti moguće jer će sustav naplate mehanički sprječavati zlouporabe.
Od pogrešnog fakturiranja do listi čekanja
Tijekom 2015. godine HZZO je u suradnji s bolnicama podigao cijene usluga za prosječno 20 posto pa je uz “namjerno krivo šifriranje usluga” i to razlog što danas većina bolnice prekoračuju svoje mjesečne limite i do 80 posto.
“Same sebi nabijaju financijski iznos koji im preko limita ne možemo platiti. Istodobno odbijaju primati pacijente s obrazloženjem da im to ionako neće biti plaćeno. Posljedično, izravno se povećavaju liste čekanja i nezadovoljstvo pacijenata”, kaže Prenđa Trupec koja ističe da je bolnicama ove godine na raspolaganju 8,2 milijarde kuna i da se taj iznos neće moći prekoračivati jer dodatnih novaca nema. Taj je limit, naglašava, isti kao i prošle godine, te 1,3 milijarde kuna veći od 2014. godine. Bolnice će se morati naći u zadanim okvirima unatoč tome što su samo u prva tri mjeseca isporučile 11 posto više faktura nego prošle godine.
HZZO: Uskoro „prava mjera za svaku bolnicu“
I dok ravnatelji kažu da će zbog ograničenog roka fakturiranja izgubiti stotine milijuna kuna što se će dodatno otežati rad bolnica s ionako „ograničenim, netransparentnim i proizvoljnim limitima“, HZZO naglašava kako su posljednje dvije godine limiti bolnica po prvi put rađeni transparentno i metodološki, dijelom i prema izvršenju u prethodnom razdoblju, te da se sve bolnice plaćaju po jednakim pravilima.
Pojašnjavaju i kako obrade različitih uzoraka osiguranih osoba u mikrobiološkom, patološkom, citološkom ili nekom drugom laboratoriju predstavljaju također pružanje zdravstvene zaštite te se datum završetka obrade smatra i datumom završetka pružanja takve vrste zdravstvene usluge, nakon kojeg se račun ispostavlja, pa nema straha da se obavljena usluga neće moći fakturirati.
Iz HZZO-a navode i kako se nadaju skoroj konsolidaciji bolničkog sustava i uspostavi “prave mjera za svaku bolnicu”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa