Na izborima za predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK) glasovala su 4852 liječnika od njih ukupno 19.196, a potrebnom natpolovičnom većinom izašlih na glasovanje za novog je predsjednika izabran Krešimir Luetić, dosadašnji prvi dopredsjednik HLK-a, no na izborni proces bilo je niz primjedbi zbog čega njegovi protukandidati traže poništenje izbora.
Prema službenim rezultatima koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP), na izborima koji su elektronskim putem održani od 20. do 26. lipnja Luetić je dobio 2642 glasova ili 54,75 posto.
Po broju glasova iza njega je Ada Barić Gregurević, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), s 849 glasova (17,59 posto), a slijede bivši smijenjeni predsjednik Komore Trpimir Goluža sa 709 glasova (14,69 posto), Miran Cvitković s 369 glasova (7,65 posto), Hrvoje Tomasović koji je dobio 187 glasova (3,87 posto) i Matija Majić sa 70 glasova (1,45 posto).
SIP: Članovima HLK-a nije uskraćeno ostvarivanje biračkih prava
Suprotno tvrdnjama petero kandidata za predsjednika da su izbori nelegitimni zbog niza propusta te da oko 5000 liječnika nije imalo pristup glasovanju, SIP je ustvrdio kako članovima HLK-a nije bilo uskraćeno ostvarivanje njihovih biračkih prava.
Članovi koji nisu željeli elektronički glasovati mogli su se prijaviti za dopisno glasovanje, o čemu su pravodobno obaviješteni, kaže SIP, što je u propisanom roku napravilo njih 2247, dok je 56 zahtjeva stiglo nakon roka pa nije bilo prihvaćeno.
SIP ističe da se elektroničke liječničke iskaznice, koje su bile preduvjet za pristupanje elektroničkom glasanju, izrađuju i podižu već tri godine, a kako bi se spriječile zlouporabe iskaznica koje članovi nisu preuzeli SIP ih je od 18. svibnja držao u sefu te su ih članovi mogli preuzeti samo od članova ili zamjenika člana SIP-a.
Elektroničko glasovanje moglo se, kažu, obaviti putem bilo kojeg računala, a besplatnu aplikaciju moglo se preuzeti s mrežne stranice HLK-a. Glasovati se moglo i u Središnjem uredu te svim regionalnim uredima HLK-a, gdje je bila osigurana informatička i tehnička pomoć, dok su prebrojavanju glasova mogli prisustvovati svi koji su se za to prijavili.
Četvero kandidata – Barić Grgurović, Cvitković, Tomasović i Majić poručili su u utorak u otvorenom pismu da ne mogu prihvatiti taj, po njima, duboko kompromitirani izborni proces ni rezultate koji su iz njega proizašli te su zatražili od nadležnih institucija da izbore proglase nelegalnima i da se provedu novi izbori na dopisni način.
Barić Grgurević: ‘Na izborima narušena demokratičnost’
Ada Barić Grgurević izjavila je Hini da je na izborima narušena demokratičnost, budući da svih 19.000 članova nije imalo ravnopravan pristup glasovanju, a na Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu uprave je da procjene ima li razloga za intervenciju.
“Zvalo me je puno kolega koji nisu mogli do kraja provesti svoje glasovanje. Ne znam je li to bilo zbog tehničkih poteškoća, ali je činjenica da elektroničko glasanje nije pravovaljano provedeno, a uvedeno je bez prethodnog testiranja”, kaže Barić Grgurević.
Takvu situaciju imamo prvi put pa je nejasno koje bi tijelo moglo poništiti izbore, no svaki kandidat osobno može osporiti rezultate izbora tužbom na Upravnom sudu, rekla je Barić dodavši kako ona još nije odlučila hoće li poduzeti taj korak.
Cvitković smatra da bi trebalo intervenirati Ministarstvo zdravstva, koje je već ranije kroz upravni nadzor utvrdilo brojne propuste u Komori, uključujući i organizaciju i provedbu izbora.
Herman Vukušić, koji se natjecao za zamjenika s kandidatom Hrvojem Tomasovićem, poništenje izbora pismeno je zatražio i od ministra uprave Lovre Kuščevića.
U tom ministarstvu, međutim, odgovorili su Hini kako oni nisu nadležni za izbore u HLK-u, već je ta strukovna komora pod ingerencijom Ministarstva zdravstva.
Luetić: Neki protukandidati su loši gubitnici
Novoizabrani predsjednik HLK-a Krešimir Luetić zahtjeve za poništenjem izbora smatra neutemeljenima jer su održani prema Pravilniku o izboru tijela Komore i Statutu, a Ministarstvo zdravstva, koje obavlja nadzor javnih ovlasti Komore, nema ingerencije nad izborima.
“Žao mi je da su neki protukandidati loši gubitnici i umjesto da prihvate poraz pokušavaju nanositi štetu našoj zajedničkoj instituciji. Prava adresa za prigovore je SIP, koji je proveo i nadzirao izbore”, kaže Luetić.
Smatra da je na odaziv od 25 posto dodatno loše utjecala izrazito negativna i agresivna kampanja nekih kandidata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
