Hrvatsku je potresla smrt djevojčice iz Nove Gradiške. Tko je odgovoran za tu tragediju? Što treba mijenjati u sustavu socijalne skrbi? Kako olakšati udomljavanje i posvajanje? Kako spriječiti zlouporabu roditeljskih prava nauštrb dobrobiti djeteta?
O temi su raspravljali gosti u HRT-ovoj emisiji Otvoreno:
Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
Diana Topčić-Rosenberg, članica Upravnog odbora Adopte, udruge za potporu posvajanju
Antonija Skender, Inicijativa “Moramo vam nešto reći”
> Ogorčena socijalna radnica za Narod.hr: ‘Po čemu je Veljača kompetentna dati svoj sud?’
Vjerujem da se ovakav slučaj mogao spriječiti, rekla je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. No, dodala je da će se o stupnju nečije pogreške moći govoriti tek nakon dubokog uvida u predmet.
– Upravni nadzor utvrdio je da je bilo propusta u smislu loše procjene povratka djeteta u biološku obitelj, i istog trena smijenjen je najodgovorniji, a to je ravnatelj, rekla je.
Tko je odgovoran?
Diana Topčić-Rosenberg, članica Upravnog odbora Adopte, udruge za potporu posvajanju, kazala je da Centar za socijalnu skrb, koji je nadzirao obitelj, nije procijenio visoki rizik povratka u biološku obitelj. Vjeruje da je odgovornost na osobi koja je to propustila utvrditi, a odgovoran je, kaže, i “ministar, koji svaki put kada izađe u javnost nauči nešto novo o socijalnoj skrbi”.
Odgovornost je i na Vladi, koja je sustav socijalne skrbi stavila unutar drugog, izuzetno kompleksnog sustava. Unutar spojenih ministarstava postoji veliki broj ljudi koji su ministra mogli upozoriti na sve potrebne promjene unutar sustava, rekla je.
Bogdanović ističe da sustav socijalne skrbi ovako kompleksne situacije i ovakve potrebe obitelji ne može zadovoljiti sam.
– Promjene kod djece mogli su uočiti u vrtiću, školi, kod pedijatra. Moramo djelovati svi zajedno, surađivati međuresorno, a kao građani moramo uvijek prijaviti takve situacije. Mi smo narod koji je sklon zatvarati oči pred ovakvim situacijama. Sada se po portalima javljaju i oni koji su i sami evidentirani kao zlostavljači u obitelji, rekla je.
Kaže da se u ministarstvu radi na unapređenju struke, a u novom zakonu moći će se vidjeti koje se bitne promjene žele postići. Političku podršku imaju, ali trebaju podršku struke.
Zakoni se presporo mijenjaju
Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, poručio je socijalnim radnicima da se drže, obzirom na današnji dan pun prijetnji i nasilja.
– Nadzor još nije gotov, dok se ne obavi razgovor sa socijalnom radnicom, kazao je.
Na pitanje kako se mogu ponavljati slučajevi poput oca koji je bacio svoju djecu s balkona u Pagu, majke u Puli koja je ubila svoje dijete, odgovorio je da su u oba ta slučaja provedeni nadzori, a radi se sukladno zakonu i zakonskim propisima, koji se ne mijenjaju ili se mijenjaju sporo.
– Hrvatska komora socijalnih radnika pozvana je da surađuje na izradi novog zakona, ali je se malo ili nimalo ne čuje, naglasio je.
Dodao je da će sud dati odgovor na to tko je odgovoran za smrt 2,5-godišnje djevojčice.
– Ako su se primjenjivali zakoni i propisi, onda su oni krivi, a ako mi nismo postupili sukladno propisima, onda smo odgovorni mi, kazao je.
Prioritet – interes djeteta
– Prioritet bi trebao biti interes djeteta. Roditelji nisu bili sposobni brinuti za djevojčicu, otac ima 23 prijave u policiji, od toga 7 ili 8 za nasilje nad svojom suprugom, kazala je Antonija Skender iz Inicijative “Moramo vam nešto reći”. Upitala je je li u interesu bilo kojeg djeteta vratiti se u obitelj u kojoj vlada nasilje.
– Radilo se u interesu bioloških roditelja i jednostavnosti, sustav ju je zbrinuo, pa su je se riješili kako bi imalo mjesto u udomiteljskoj obitelji za neko drugo dijete, rekla je.
Utvrđeni propusti
Bogdanović se složila da je nasilje u obitelji bilo preveliki rizik za povratak u biološku obitelj, što je i utvrđeno.
– Na prijedlog Centra dijete je vraćeno biološkoj obitelji, a sud je imao mehanizam vještačenja koje nije provedeno, rekla je.
Ilijaš još nije vidio taj dio nadzora, rekao je da je novinarima poslan dio inspekcijskog nadzora. Dok ne vidi cjelokupni nadzor, ne želi donositi nikakve zaključke.
Topčić-Rosenberg kazala je da je termin “u najboljem interesu djeteta” vrlo fleksibilan i različito se interpretira.
– Dok se jasno ne definira što to zapravo znači, promjene u tom dijelu skrbi i odgovornosti države za djecu neće biti, naglašava.
Smatra da bi, ako se ova tragedija već dogodila, ona trebala donijeti bitnu, a ne samo kozmetičku promjenu u sustavu.
U sustavu socijalne skrbi više od 4.300 djece
– U sustavu socijalne skrbi je više od 4.300 djece, 40% više nego prije pet godina, broj djece koja se izdvajaju iz obitelji raste, a mi nismo promjenili mehanizme kako im pomoći. Zakon o udomiteljstvu donesen je 2019., sva rasprava u Saboru vodila se oko svjetonazorskog pitanja, mogu li ili ne istospolni parovi udomiti djecu. Zatim je krenula kampanja promocije udomiteljstva, ustvrdila je.
Kao rezultat kampanje, 84 su nova udomitelja, rekla je Skender.
– Strahovito dugo traju procesi udomljavanja i posvajanja. Još uvijek se daje prednost biološkoj obitelji, to moramo mijenjati. Moramo brzo reagirati, a procesi su spori. Posvajatelji dugo čekaju, dogodi se i da posvajatelji zbog toga odustanu. Zakon o udomiteljstvu je bio iskorak, imamo profesionalne udomiteljske obitelji, a naknade od 2.500 kuna za troje djece trebalo bi povećati, rekla je Bogdanović.
Preopterećenost socijalnih radnika
Ilijaš je potvrdio da sudovi odbijaju vještačenje roditelja o njihovoj sposobnosti da se skrbe o svojoj djeci jer je to skupo.
U njegovoj gotovo 30-godišnjoj praksi, vrlo je rijetko bio u radnim skupinama, a sve što su ponudili je, kaže, nestalo.
Prema njegovom mišljenju iz prakse, smatra da treba mijenjati doplatak za pomoć i njegu, invalidnine, naknadu do zaposlenja.
– Takav smo sustav, pa socijalni radnici sve mogu raditi, mi se ne bunimo. Ne možemo u pravilnik staviti 100 obitelji po socijalnom radniku, dok je u razvijenim zemljama to 30-50, ističe i dodaje da još nije čuo što će se mijenjati u zakonu o socijalnoj skrbi.
Skender se slaže da bi se trebao promijeniti broj administrativnih zaduženja socijalnih radnika.
– Socijalni rad trebao bi se raslojiti na način da postoje socijalni radnici koji isključivo brinu o obiteljima s djecom. Socijalni radnici odgovorni su za previše stvari odjednom i ne mogu kvalitetno obavljati svoj terenski posao. Trebali bi imati službena vozila za nadzore, koji bi trebali biti nenajavljeni, naglašava.
Pita se što se dogodilo konkretno nakon donošenja zakona.
Zakon i socijalna politika
Topčić-Rosenberg smatra da bi socijalna politika trebala biti prioritet i imati dovoljno sredstava, a dio vezan uz djecu tek je mali dio socijalne skrbi.
Za unapređenje posvajanja Adopta predlaže poštovanje važećih protokola, ponovno pokretanje zaštićene web stranice s profilima djece, za koju kaže da ne funkcionira, trebalo bi promijeniti dio obiteljskog zakona koji bi omogućio roditeljima koji su posvojili djecu prije Obiteljskog zakona iz 2015. da promijene OIB.
– Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi trebale bi vrlo brzo ići u javno savjetovanje. Sutra je sastanak s radnom skupinom kojoj će se predstaviti sve promjene u zakonu. Zakon o udomiteljstvu ići će u izmjene i dopune, kazala je Bogdanović. Cilj je i potaknuli specijalizirano udomiteljstvo koje je namijenjeno isključivo djeci s izraženim teškoćama.
– Nemamo nijednog specijaliziranog udomitelja, dodala je.
Ilijaš je naglasio da resorno ministarstvo mora početi slušati i uvažiti mišljenje struke, a Skender da bi trebalo provesti temeljitu i kvalitetnu reformu. Topčić-Rosenberg smatra da među socijalnim radnicima ima izuzetno požrtvovanih ljudi te da i oni moraju stati u obranu svoje struke. Bogdanović je zahvalila svim stručnjacima koji profesionalno obavljaju posao.
– Pogreške se događaju, ali sankcije moraju postojati, osobito ako su počinjene zbog nemara. Za sve postoji ime i prezime, zaključila je Bogdanović.
