Istraživanje: Novi riječki gradonačelnik bit će Miletić, Štimac, Filipović ili Ostrogović?

Na lokalnim izborima Rijeka bira novu viziju razvoja grada – ukazuje istraživanje N1 i MASMI Adriatice na reprezentativnom uzorku 600 glasača grada Rijeke koji će sigurno ili vjerojatno izaći na lokalne izbore.

Prema istraživanju, dva mjeseca prije izbora, kandidat SDP-a, dogradonačelnik Marko Filipović je u blagom vodstvu (20,6%). Prema istraživanju dokazao se u političkom djelovanju, glasači mu vjeruju, a mnogima kontinuitet vlasti pruža osjećaj sigurnosti (od dolaska desnih opcija).

Uspjeh Marka Filipovića ovisi o izlaznosti SDP-ovih glasača – od kojih dobiva 85,6% podrške. Motivaciju mora stvoriti vizijom grada kojom se izdvaja od prethodnika i privlači neodlučne i zeleno-lijeve glasače.

Tri kandidata za drugi krug

Utrka za drugo mjesto je neizvjesna. Čak tri kandidata snažno napadaju vodećeg i bore se za drugi krug: Marin Miletić (14,6%), Davor Štimac (14,5%) i Josip Ostrogović (13,3%).

Od svih svojih birača Marin Miletić ima podršku mladih od 18 – 29 godina koje privlači popularnošću i nekonvencionalnom osobnošću. Većina njegovih glasača simpatizira MOST i glasa za njega zbog sličnog svjetonazora (vjernik, vjeroučitelj).

Nezavisnog kandidata Davora Štimca biraju glasači i s lijeva i s desna; trećina njegovih glasača na proteklim parlamentarnim izborima glasala je za HDZ, trećina za SDP. Glasači ga opisuju kao vjerodostojnog lidera, sposobnog uvesti nužne promjene u model rukovođenja gradskom upravom.

Dodatni potencijal obojici osigurava vodstvo među neodlučnim glasačima (6%).

HDZ-ovom kandidatu Josipu Ostrogoviću u korist ide izrazito nezadovoljstvo HDZ-ovih glasača lijevim politikama. Dodatna podrška je disciplinirano stranačko tijelo. Za bolji rezultat mora ukazati Riječanima koje politike desnog centra mogu poboljšati život u gradu, jer osim glasača HDZ-a privlači vrlo malo drugih opcija.

Kako će izgledati Gradsko vijeće?

Prema anketi u utrci za Gradsko vijeće SDP (20,9%) ima prednost nad HDZ-om (13,3%) i Nezavisnom listom Davora Štimca (12,1%).

Slijede Most (9,5%), Možemo (8,4%), a na rubu izbornog praga su PGS sa 5,8%, Akcija Mladih/Unija Kvarnera i Lista za Rijeku s 5,1% i Radnička fronta s 4,8%.

Glasači SDP-a najzadovoljniji su stanjem u gradu; četvrtina smatra da je u izuzetno dobrom stanju. Lokalni izbori potvrđuju da stranka gubi snagu u Rijeci i zbog jačanja zeleno-lijevih opcija. SDP jasnim projektima mora zadržati motivaciju simpatizera da izađu na izbore. Također, novom vizijom grada mora zainteresirati mlade glasače, a jasnim socijalnim politikama vratiti glasače Radničke fronte i Možemo koji još nisu sigurni u izbor.

HDZ-ovi glasači su nezadovoljni i željni promjene, samo ih 2% smatra da bivši gradonačelnik grad ostavlja u dobrom stanju. Bolji rezultat u Gradskom vijeću mogu osigurati novim pristupom, jer trenutnim politikama privlače gotovo isključivo vlastito biračko tijelo i ponešto glasača Domovinskog pokreta.

Davor Štimac listom najviše oduzima HDZ-u i SDP-u. 77,6% njihovih glasača je nezadovoljno ostavštinom Vojka Obersnela i očekuje znatan zaokret u viziji razvoja i načinu upravljanja gradom. Nezavisnost od dominantnih politika i vjerodostojnost Davora Štimca su prednosti liste u utrci za Gradsko vijeće.

Koalicija Možemo prema anketi ulazi u Gradsko vijeće. Za dodatni iskorak moraju spriječiti rasipanje dijela glasova mladih na Marina Miletića i nešto starijih na Marka Filipovića. Raskid suradnje s Radničkom frontom umanjio je potencijal njihovog kandidata za gradonačelnika, jer znatan broj simpatizera Možemo podržati će Katarinu Peović.

Most također može biti zadovoljan. Za bolji rezultat u Gradskom vijeću (trenutno 8,5%) moraju osvojiti dio konzervativnih glasača Marina Miletića koji su skloni HDZ-u.

Što birači misle o ostavštini Vojka Obersnela?

Nakon dvadeset godina vlasti Vojka Obersnela samo 6,9% glasača smatra da grad ostavlja u izrazito dobrom, 30,2% u dobrom, 33,7% u lošem, a 29,3% u izrazito lošem stanju. Ljevica je zadovoljnija, desnica izrazito nezadovoljna. Rezultati ukazuju na stabilnost grada i oporbi ne omogućuje da strategiju gradi na prosvjedu, navodi se u istraživanju N1.