Ivan Miklenić: Bezrazložan izostanak s izbora – grijeh je propusta

Foto: Glas Koncila

U srijedu 10. lipnja, na dan kad je Hrvatski sabor 1687. sv. Josipa proglasio zaštitnikom Hrvatske, članovi Hrvatske biskupske konferencije objavili su u povodu skorih parlamentarnih izbora članovima Božjega naroda, tj. katoličkim vjernicima, i ljudima dobre volje, prigodnu poruku u kojoj odmah u uvodu ističu da »izbori zastupnika za Hrvatski sabor značajno utječu na osobnu, obiteljsku, društveno-političku i gospodarsku stvarnost«.

> Biskupi HBK: ‘Glasajte za one koji štite brak kao zajednicu muškarca i žene, zagovaraju neradnu nedjelju i vjeronauk u školama’

Doista, nije niti može biti svejedno tko dobiva četverogodišnji mandat za upravljanje zakonodavnom i izvršnom vlašću u Hrvatskoj, jer među nositeljima i navedenima na izbornim listama koje se nude biračima na izbor ima nevjerojatno puno različitosti: od poimanja čovjeka i njegova dostojanstva od začeća do naravne smrti, poimanja hrvatskoga naroda i njegove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, preko kulturnih, identitetskih, obrazovnih i socijalnih odrednica do gospodarskoga i političkoga usmjerenja.

Može se reći da su oni na predloženim izbornim listama odraz mišljenja, svjetonazora, viđenja i razumijevanja stvarnosti aktualnoga hrvatskoga društva te je razumljivo da je to, kao i u svakom drugom društvu u drugim zemljama, mozaik svega i svačega i bogatstvo društvene zajednice, a izbori omogućuju i služe da se razluči ono što je ozbiljno, relevantno i koliko-toliko sposobno služiti općemu dobru svih članova hrvatskoga društva od onoga što je nevažno, irelevantno.

Svaki izbori u Hrvatskoj nažalost već su dugo podcijenjeni i, premda postoji opravdana sumnja u pretjeran broj zapisanih s pravom biranja, previše je osoba koje uopće ne izlaze na izbore, što nije dobro ni za njih osobno ni za hrvatsko društvo i hrvatsku državu. Biskupi otvoreno upozoravaju katoličke vjernike da je bezrazložan izostanak s izbora – grijeh propusta: »Kad netko ostane kod kuće i ne ide na biralište, čini grijeh propusta. Bježeći od vlastite odgovornosti, prepušta drugima da odlučuju i u njegovo ime.«

Podsjetivši na odgovornost birača koji su dužni »upoznati kako pojedini kandidati ili političke stranke vide budućnost naše domovine i što kane učiniti da ona postane mjestom dobroga i zdravoga življenja«, hrvatski biskupi u predizbornoj poruci daju jasne kriterije za razlučivanje kandidacijskih lista i programa na općepolitičkom i socijalnom te svjetonazorskom planu. Za ispravan odabir kandidata i liste glede općepolitičkoga i socijalnoga plana biskupi navode da treba ispitati »kako kandidati namjeravaju jačati samostojnost države, promicati otvorenost i suradnju s drugim državama i narodima i provoditi učinkovito gospodarske programe i agrarnu politiku, te kako i što žele učiniti da javna uprava postane učinkovitija i na službu građanima«.

Također doslovno navode: »Posebice valja uočiti koje se mjere kane poduzeti da se zaustavi val iseljavanja mladih ljudi i obitelji, stvore uvjeti za povratak hrvatskih iseljenika, spriječi socijalno raslojavanje i osiromašenje građana te promiču načela socijalne države.« Kao važan kriterij za ispravan odabir biskupi navode i nakanu daljnje demokratizacije društva, »ponajprije promjenom izbornoga zakona i razvojem civilnoga društva na načelima pluralnosti i vjerske slobode«, »kako kandidati gledaju na zločine svih ideologija u kojima su stradali članovi našega i drugih naroda tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata«, »kako se odnose prema Domovinskomu ratu i osuđuju li sve oblike totalitarizma, rasne, vjerske i druge netrpeljivosti« te promiču li »pozitivan i zdrav nacionalan osjećaj te traže cjelovitu i punu istinu o događajima iz prošlosti temeljem koje će se moći uspostaviti kultura dijaloga, nacionalnoga pomirenja i zajedništva«.

Katolički vjernici kao birači dužni su obratiti svoju pozornost i proučiti kakva svjetonazorska stajališta zauzimaju pojedini kandidati: »Vjernici će svojom slobodnom odlukom glas povjerenja dati onima koji se zauzimaju za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene, koji promiču kulturu života dugoročnom pronatalitetnom politikom te se zalažu za neradnu nedjelju kao dan obiteljskoga zajedništva i dan Gospodnji.«

Biskupi također kao svjetonazorske kriterije navode da treba utvrditi kako koji kandidati »namjeravaju provoditi obrazovnu reformu koja bi uključivala odgojne dimenzije utemeljene na općeljudskim vrijednostima i u skladu s kršćanskim vrijednosnim sustavom koji je utkan u identitet našega društva« te da je neizostavno »propitati na koji se način kandidati kane zalagati za ozdravljenje hrvatskoga društva od ideoloških raslojavanja, korupcije i različitih oblika pogodovanja koja razaraju dobro i guše nadu«.

Hrvatski biskupi svojom predizbornom porukom pomažu katolicima i ljudima dobre volje u ispravnom formiranju svoga osobnoga glasa savjesti po kojem je svaki čovjek dužan postupati da bi ostvarivao dobro na osobnom, obiteljskom, crkvenom i društvenom planu i imao duševni mir. Kad bi katolički vjernici na skorim parlamentarnim izborima postupili po savjesti formiranoj po kriterijima naših biskupa, navedenim u predizbornoj poruci, Hrvatska i svi njezini građani brzo bi doživjeli bolje dane.

Ivan Miklenić/Glas Koncila

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/glas koncila