Dolaze li bolji dani za Hrvatsku? Naime, bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine porastao je 0,3 posto u odnosu na isti period 2013., objavio je Državni zavod za statistiku prve procjene, iako se radi o minimalnom rastu na Twittweru se, naravno, pohvalila i Vlada Zorana Milanovića.
Milanović i ministri zadovoljni
Inače, skromni rast BDP-a komentirali su i ministri, Branko Grčić te Ivan Vrdoljak, koji su zapravo zaključili da je rast BDP-a posljedica dobrog rada Vlade. Naime, ministri smatraju da je rast BDP rezultat reformi koje provodi Vlada, dok najveća oporbena stranka drži kako se ne radi o reformama nego o oporavku najvećih trgovačkih partnera.
”Zadovoljan sam jer je na trulim temeljima teško graditi. Iza nas su kvartali i kvartali stagnacije. To su bili mali padovi, a prije toga je bio jedan veliki pad 2008., 2009. i 2010. godine. Ovo što se događa rezultat je rada Vlade. Svi pokazatelji su pozitivni”, komentirao je premijer Zoran Milanović neveliki porast BDP-a.
BDP raste! RT @StatistikaHR: Dobre vijesti – prva procjena #BDP u 4. kvartalu 2014. realno je veći za 0,3% u odnosu na isti kvartal 2013.
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) February 27, 2015
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Makroekonomisti očekivali skromni rast ili stagnaciju
Na ovaj način po prvi puta nakon 12 kvartala neprekidnog pada hrvatsko gospodarstvo je provirilo iz recesije, iako je rast nevelik, odnosno, nedovoljan s čime se slaže i saborska oporba. Prema procjenama makroekonomista gospodarstvo je poraslo za 0.2 na godišnjoj razini. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine donijeli su spomenutu procjenu, dok je njih četvero očekivalo rast između 0.1 i 1 posto. Troje od njih je očekivalo stagnaciju, a tek jedan pad od 0.3 posto. Naravno, ne može se govoriti o izlasku iz recesije dok BDP ne bude rastao tri kvartala zaredom, barem tako navode neki ekonomski analitičari.
Mada je rast BDP blago rečeno skroman recimo kako je ovo treći puta od 2009. godine da je hrvatsko gospodarstvo donekle provirilo iz recesije, barem na tehničkoj razini. To je ranije zabilježeno u trećem kvartalu 2010. i drugom kvartalu 2011. godine.
Ima li razloga za slavlje?
Kako je objavio Državni zavod ta statistiku prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren većim izvozom roba, s druge strane najveći je doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Prema proizvodnoj metodi, ipak, najveći doprinos rastu BDP-a u tome razdoblju ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva.
Međutim, činjenica je da procjena DZS-a ipak pokazuje kako je BDP u 2014. godini realno manji za 0.4 posto u odnosno na godinu ranije, dakle, 2013. godinu. Drugim riječima, razloga za slavlje, naravno, nema.
