Pravo glasa na ovim je parlamentarnim izborima imalo 3 milijuna 860 tisuća birača, a izlaznost birača bila je 46,90 posto. Najbolji odaziv bio je u 1. izbornoj jedinici koju čine centar i zapad Zagreba, a najslabiji u 5., slavonskoj jedinici, podatci su Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Ovo je prvi put od kada se u Hrvatskoj održavaju izbori da je odaziv birača ispod 50 posto.
> Izbori na ljeto: Slovenci dopisno glasovali iz hotela u Hrvatskoj!
Otežano korištenje prava glasa za velik broj hrvatskih državljana posljedica je i upornog odbijanja Vlade Andreja Plenkovića da se u Hrvatskoj uvede dopisno glasovanje, koje je EU standard, kao i elektroničko glasovanje, koje je aktualni, premijer (i nedjeljni izborni pobjednik) obećao kao dio svog predizbornog programa 2016., a nije ispunio te je spriječio referendum o promjeni izbornog sustava koji je zatražilo više od 405.000 građana.
Odaziv birača na parlamentarnim izborima sve manji
Od raspisivanja prvih višestranačkih izbora 1990. u svakom izbornom ciklusu na birališta izlazi sve manje i manje birača. Jedan je manji broj birača apolitičan, većinu izbornih apstinenata predstavljaju birači razočarani politikom koji na dan izbora ostaju kod kuće, a dijelu birača otežano je fizički pristupiti izbornom mjestu. I bez problema s pandemijom koronavirusa, birači u inozemstvu imaju problem, jer su birališta u nekim državama udaljena tisuću i više kilometara, pa su zbog jednog glasa izloženi danima putovanja uz troškove za hranu i smještaj. Sve dosadašnje hrvatske vlade odbijale su mogućnost dopisnog i elektroničkog glasovanja.
Na prvim višestranačkim izborima 1990., na izbore za Društveno-političko vijeće Sabora izašlo je 2,996 milijuna birača. U Hrvatskoj je relativno postojano na izbore izlazilo oko 2,5 milijuna ljudi.
Na izbore održane 3. siječnja 2000. izašlo je 2,821 milijun glasača. Od 2007. taj je pad nešto oštriji. Tada je na izbore izašlo 2,425 milijuna birača, godine 2011. njih 2,373, a do 2015. uslijedio je znatan pad i tada je na izbore izašlo 2,236 milijuna birača, računajući birače izašle na izbore u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj.
Odaziv birača po godinama
* 1990. 2.996.250 (84,54%)
* 1992. 2.690.873 (75,61%)
* 1995. 2.500.040 (68,79%)
* 2000. 2.821.020 (74,48%)
* 2003. 2.466.481 (69,07%)
* 2007. 2.425.269 (63,08%)
* 2011. 2.373.746 (61,95%)
* 2015. 2.236.373 (60,82%)
* 2016. 1.920.193 (52,59%)
Izbori 2020. u pandemijskim uvjetima – još uvijek bez dopisnog i elektroničkog glasovanja
Hrvatski državljani u nedjelju nisu mogli glasovati dopisno ili elektronički, već su od 7 do 19 sati mogli glasovati na više od 6500 redovnih biračkih mjesta u Hrvatskoj. Uz njih, bila su otvorena i posebna na kojima su glasovali štićenici domova za starije i nemoćne, zatvorenici, posade brodova, vojnici, privremeno upisani birači.
Uz pandemiju koronavirusa, zbog koje je brojnim biračima bio onemogućen ili otežan izlazak na birališta, u nedjelju ni birači s otoka Biševa nisu mogli glasovati.
”Oko 40 ljudi ostalo je bez mogućnosti da izađe na biračko mjesto. Prvo najbliže biračko mjesto je na Komižu, a oni su trebali imati organiziran prijevoz brodom, no ostali su na tome da se brod koji danas kreće u 17 sati vraća sutra u 8 ujutro, pa ljudi s Biševa danas nisu mogli dati svoj glas”, izvijestila je Nova TV.
> Dr. sc. Milardović za Narod.hr o važnosti uvođenja dopisnog i e-glasovanja u ovom trenutku
I Narod.hr već je ranije pisao o bračni paru na odmoru koji se prijavio za glasovanje, a da bi ostvarili biračko pravo morali su ići s otoka na kopno.
„Hrvatska ima sve preduvjete za uvođenje elektroničkog, a posebno dopisnog glasovanja koje ima 19 od 27 država članica EU, ali za njihovo uvođenje nema političke volje ni HDZ-a ni SDP-a, čak ni u vremenu pandemije“, upozorila je prije parlamentarnih izbora Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.