Predsjednik HDZ-a, uvjerljivog pobjednika parlamentarnih izbora, Andrej Plenković komentirao je mogućnosti sastavljanja Vlade.
“Obavio sam konzultacije sa svim zastupnicima nacionalnih manjina, s HNS-om, Štromarom, čelnikom Reformista Čačićem i svi su spremni podržati HDZ. S njima smo odlično surađivali i oni su naš izbor za potreban broj potpisa kako bismo dobili od PRH mandat za sastavljanje nove vlade”, rekao je Plenković.
Tako će, između ostalih, i predstavnik talijanske nacionalne manjine, Furio Radin, još jednom biti jezičac na vagi.
Radin je na izborima dobio 890 glasova. Inače, on je bio jedini kandidat na izborima za zastupnika talijanske nacionalne manjine, pa bi mu bio dovoljan tek jedan glas kako bi ušao u Hrvatski sabor, i ovaj put će biti jezičac na vagi za Plenkovićevu vladu.
Ovo mu je bila 10. kandidatura na parlamentarnim izborima. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina, a talijanskoj manjini pripada s 17.807 odnosno 0.42% stanovnika.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima 2016. Radin je u XII. izbornoj jedinici za talijansku nacionalnu manjinu osvojio je cijelih 1.676 glasova, dok parlamentarne izbore 2011. nije vodio kampanju jer je bio jedini kandidat za zastupnika talijanske manjine pa mu je i tada kao i danas bio dovoljan samo jedan glas za dobivanje saborskog mandata.
Tko je Radin?
Furio Radin rođen je 1950. u Puli. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je bio aktivan u Savezu socijalističke omladine Hrvatske u kojemu je bio zadužen za znanstvenu aktivnost mladih. U Hrvatski sabor prvi puta je ušao 1992. godine te je od tada reizabran sedam puta, 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016. godine. Njegov brat Fabrizio Radin župan je Istarske županije.
U veljači 2020. godine Furio Radin je kazao: “Mi smo uz Plenkovića zato što smo za lijevi centar, a ne za desnicu”.
Eliminiranje Hasanbegovića i nova pozicija u Saboru
Tijek izborne kampanje 2016. Furio Radin kazao je da će se “dušom i tijelom nastaviti boriti protiv nacionalizma jer je on zlo ovih prostora” te je najavio da je za njega uvjet u sudjelovanju u vlasti formiranje Vlade u kojoj ministar neće biti Zlatko Hasanbegović. Podsjetimo, Hasanbegović mu se zamjerio kada je zbog sumnji u netransparentno trošenje novca, smanjio sredstva iz Ministarstva kulture namijenjena izdavačkoj kući Edit i La Voce del popolu, međutim Plenković će pristati na Radinove uvjete te Hasanbegović neće postati ministrom kulture, nakon čega i izlazi iz HDZ-a.
Sredinom 2017. godine Furio Radin uskraćuje podršku Plenkovićevoj Vladi dok se HDZ ne distancira od izjava zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića o manjinama u Hrvatskoj nakon čega postaje potpredsjednikom Hrvatskog sabora.
Isto tako, ustavni stručnjak doc. dr. sc. Mato Palić upozoravao je da Radin “koristeći mogućnost koju svakom zastupniku nacionalnih manjina pruža Poslovnik Hrvatskog sabora zapravo može biti na dva mjesta u isto vrijeme”. On je tako bio član Kluba zastupnika nacionalnih manjina (koji je dio vladajuće koalicije) i član Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i Liste za Rijeku (koji je dio manjine u parlamentu).
Napadi na GI Narod odlučuje
U svibnju 2018. godine Radin je referendumsku inicijativu Narod odlučuje o pravednijem izbornom sustavu prozvao “ksenofobičnošću i otporom prema svima koji ne zadovoljavaju nacionalni standard i koji su drugačiji”, te poručio kako s velikim zadovoljstvom sluša da su “svi koji politički zdravo i humanistički misle protiv tog referenduma”.
Istoga mjeseca Radin je referirajući se na prikupljanje potpisa GI Narod odlučuje ustvrdio “A dobro. A Podolnjak nije ni završio pravo, a pozivaju se na njega!”. Inače, dr. sc. Robert Podolnjak je izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu s katedre za Ustavno pravo te redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge za ustavno pravo, Međunarodnog udruženja za ustavno pravo (IACL) i Hrvatskog politološkog društva.
>(VIDEO) Dr. sc. Carla Konta: ‘Talijani u Istri i Rijeci sigurno nisu ono što je Furio Radin’
>Plenkovićev koalicijski partner Radin o izborima: ‘Moguća je Vlada koju bi podržavali HDZ i SDP’
Kada je Narod odlučuje prikupio dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma Radin je javno na televiziji zaprijetio da će izaći iz vladajuće većine ako se referendumsko pitanje ne pošalje na Ustavni sud. Na to su iz GI Narod odlučuje poručili: “Gospodin Furio Radin bi sa svojih 1600 preferencijskih glasova onemogućio 3,7 milijuna stanovnika u RH, odnosno glasača da se izjasne po pitanju referenduma. Otkud gospodin Furio Radin zna da će Ustavni sud zaustaviti ovaj referendum i kako gospodin Furio Radin smatra da bi gospodin Plenković trebao zaustaviti volju naroda?”.
Brojanje krvih zrnaca
Tijekom rasprave o izbornom zakonu saborski zastupnik dr. sc. Robert Podolnjak istaknuo je da glas pripadnika talijanske nacionalne manjine koji je glasovao na općoj listi vrijedi 8 puta manje od onih pripadnika nacionalne manjina koji su glasovali na listi predstavnika nacionalnih manjina i koji su glasovali za Furija Radina, s obzirom na to da je Radin osvojio 1676 glasova, nasuprot prosječnih 12.700 glasova potrebnih za zastupnički mandat na općim listam.
Radin je na to rekao Podolnjaku da Talijana u Hrvatskoj ima malo jer su nakon II. svjetskog rata protjerani, zatim rekao da se broj Srba također smanjio i dodao da bi “možda bi bio jedan Srbin više da vi gospodine Podolnjak niste promijenili nacionalnost”.
S Pupovcem zahtijevao da na popisu stanovništva manjine potpisuju manjine
Furio Radin je zajedno s pripadnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem ove godine od premijera Andreja Plenkovića tražio usvajanje amandmana u Hrvatskom saboru na Zakon o popisu stanovništva, kojim bi se omogućilo da pripadnike manjine na popisu stanovništva propisuju pripadnici manjina.
Taj je zahtjev za Narod.hr komentirao saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović:
“Ti zahtjevi gospode Pupovca i Radina se u suštini svode na sljedeće: prvo je da se u popis stanovništva uvede mogućnost deklariranja dva materinja jezika što je nepoznato u povijesti svih popisa stanovništva koji ovdje provode od 19. st. do danas. Drugi zahtjev je tipični segregacijski, zahtjev koji se u suštini svodi na to da pripadnike manjina popisuju isključivo pripadnici manjina, prevedeno: da Srbe popisuju Srbi. Kada bi se to načelo dovelo do svoje krajnosti, mogli bismo očekivati u budućnosti zahtjeve da žene popisuju isključivo žene, muškarce isključivo muškarci, heteroseksualce heteroseksualci, homoseksualce homoseksualci, visoke visoki, niske niski…”
Tekst se nastavlja ispod oglasa