Istraživanje provedeno nakon što su mediji mjesec dana širili LGBT propagandu o nedavnoj odluci Ustavnog suda o udomljavanju djece od strane homoseksualnih parova donijelo je zanimljive brojke.
Na pitanje “Podržavate li pravo istospolnih parova da udomljuju djecu?” 63,7% ispitanika tu mogućnost istospolnim parovima nikako ili uglavnom – ne podržava. 31,5% ih potpuno ili uglavnom – podržava, a 4,8% ne zna ili se ne može odlučiti.
Razmišljanja birača stranaka
Kada se to pitanje gleda prema biračima stranaka, 52,1% birača SDP-a podržava mogćnost istospolnih parova da udomljuju djecu, ne podržava njih 45,4%. Ne zna 2,5%.
Birači HDZ-a u velikoj većini, 86,9%, ne podržavaju tu mogućnost, 8,6% ga podržava, a ne zna 4,5%.
Oni koji bi glasali za Nezavisnu listu Miroslava Škore također u velikom postotku, 83,3%, ne podržavaju; 13% podržava, a ne zna 3,7%.
I većina birača Mosta, 69,2%, ne podržava tu mogućnost, podržava ga 23,1%, ne zna njih 7,7%.
Zanimljivo, birači HNS-a također ga u većini, 57,1%, ne podržavaju, 42,9% podržava, neodlučnih nema.
Golema većina birača IDS-a, 83,3%, podržava istospolne parove kod udomljivanja, nitko se nije izjasnio da ga ne podržava, a ne zna njih 16,7%.
> Sabor izglasao zakon o udomiteljstvu: Homoseksualci neće moći udomljivati djecu, HNS suzdržan
Odluka Ustavnog suda
Ustavni sud početkom veljače prekoračio je svoje ovlasti i donio kontroverznu odluku kojom odbacuje zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu i ocijenio da je u skladu s Ustavom, ali je istovremeno naložio sudovima i drugim nadležnim tijelima da osporene zakonske odredbe (tko čini udomiteljsku obitelj) tumače “na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”.
Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo da čak 45,4% birača SDP-a ne podržava ovu odluku, kao i 86,9% birača HDZ-a, stranaka koje se dogovaraju oko izbora ustavnih sudaca.
Ovom odlukom Ustavni sud narušio je trodiobu državne vlasti ignorirajući volju zakonodavca, preuzeo je ulogu Hrvatskog sabora i Vrhovnog suda, te bez javne rasprave nametnuo svjetonazorska stajališta protivna velikoj većini hrvatskog naroda.
Umjesto da je Zakon o udomiteljstvu, ako ga smatra protuustavnim, ukinuo i vratio u Sabor na ponovnu proceduru koja bi opet uključila javnu i znanstvenu raspravu – Ustavni je sud jednostavno na sebe preuzeo ulogu zakonodavca te samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta.
Prilikom glasovanja devet ustavnih sudaca bilo je za, a četiri protiv ove odluke. Dvoje je smatralo da nema diskriminacije, a dvoje su smatrali da treba Zakon poslati u Sabor. Ustavni suci koji odluku nisu podržali, objavili su svoja izdvojena mišljenja.
Izdvojena mišljenja obrazložili su suci Branko Brkić, Miroslav Šumanović, Rajko Mlinarić, a izdvojeno podupiruće mišljenje zajednički su napisali Lovorka Kušan i Goran Selanec.
Dogovor HDZ-a i SDP-a
Suce Ustavnog suda biraju zastupnici Hrvatskog sabora. Godine 2010. postrožen je uvjet za izbor sudaca Ustavnog suda: umjesto natpolovične većine glasova sada je potrebna dvotrećinska većina.
Ustavni suci trebali bi se birati iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
> Imate dojam da ste zadnjih mjesec dana izloženi LGBT propagandi? U pravu ste!
> Sudac Šumanović: ‘Ustavni sud odlukom samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta’
> Tko su Ivo Šegota i Mladen Kožić i koje udruge i stranke stoje iza njih?
> Tko su suci Ustavnog suda i što je zadaća ove institucije?
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog Sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić, a iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a. Plenković je gurao Miroslava Šeparovića i Antuna Palarića ali SDP nije bio spreman pristati na podršku Palariću. HDZ je na kraju podržao SDP-ovog Matu Arlovića, kao što su, očito zbog Šeparovića, prihvatili Selaneca, kojeg je predložio SDP.
Mandat Ustavnog suca traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci – o čemu bi se moglo promišljati obzirom da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa