U emisiji HRT-a ‘U mreži prvog’ Mate Kapović iz Radničke fronte, govoreći o referendumu o promjeni imena Trga maršala Tita rekao je kako je siguran da referendum ne bi prošao jer bi većina glasala protiv promjene imena trga. Rekao je kako ljevica brani promjenu imena trga iz razloga jer to vide kao ‘projekt ekstremne desnice koja pokušava revidirati povijest i da se traže lažni krivci umjesto rješavanja socijalnih problema’. Rekao je kako je ‘Hrvatska bila samostalnija u Jugoslaviji, da su plaće bile 27 % veće i kako ne razumije o kakvoj se gladi i progonu u Jugoslaviji uopće govori’.
Mate Kapović u emisiji rehabilitira Jugoslaviju koja je pod vodstvom Josipa Broza Tita i komunističkog režima bila mjesto progona i velikih zločina.
> Dujmović: djeca komunizma nisu sposobna upravljati Hrvatskom – to im ne dopušta svjetonazor
Postoji cijeli niz ratnih zločina Jugoslavenske armije protiv civila i zarobljenih neprijateljskih vojnika, od pokolja na otoku Daksi kod Dubrovnika u listopadu 1944. pa do zločina na Bleiburgu i Križnom putu 1945.
> Cenzura na HRT-u: što je govorio Budiša u 4. epizodi “Zločina komunizma”
Aleksandar Ranković, ministar unutarnjih poslova i šef vojne i tajne policije 1. veljače 1951. godine, u beogradskoj skupštini podnio je izvješće. U njemu među ostalim stoji: „Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3,777,776 zatvorenika, dok smo likvidirali 586,000 narodnih neprijatelja.” (Politika, Beograd, 1. veljače 1951., str. 1)
“Vjesnik” od 25. svibnja 1945. god. prenosi sadržaj javnog govora u kojemu Josip Broz Tito govori:
“Nikad više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kuću provjetriti tako, da se za uvijek nestane onog smrada, koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću – slobodnu, federativnu, Jugoslaviju.”
> Kako je Vanja Špiljak postao moćan i bogat?
Titova Jugoslavija bila je jednopartijska komunistička diktatura.
> Robijaš Golog otoka Spadoni: Uhodili su me ‘najbolji prijatelji’
Za održavanje takvog sustava bio korišten razgranati represivni aparat čiji je najpoznatiji element bila UDBA.
Protivnici komunističkog jednopartijskog režima slani su u brojne zatvore na “preedukaciju”. Na Golom otoku bilo je već 1949. čak šest tisuća zatvorenika.
> Perković i Mustač proglašeni krivima: Dobili kazne doživotnog zatvora
Titov režim nije se zadovoljavao zatvaranjem i ubojstvima u samoj Jugoslaviji. Izvan jugoslavenskih granica UDBA se bavila likvidacijom emigranata koji su se zalagali za suverenu Hrvatsku i borili za demokratizaciju Jugoslavije, poput Brune Bušića.
Po ocjeni jugoslavenskih dužnosnika svi su oni predstavljali prijetnju političkom poretku. Procjenjuje se da je UDBA u Titovo doba likvidirala najmanje 69 osoba od čega je najveći dio ubojstva izvršen tijekom razdoblja 1965. – 1981. godina.
> Nakon najnovijih događaja podsjetimo na povezanost Ina – Udba – slučaj Đureković
U Jugoslaviji je uz nestašice za obične građane vladalo blagostanje za partijske čelnike, a oni koji bi ukazivali na korupciju bivali bi utišani na ovaj ili ‘onaj’ način.
Tako je Stjepan Đureković, bivši direktor u naftnoj kompaniji INA i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije, brutalno smaknut hitcima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Münchena.
Jugoslavenske tajne službe bojale su se da će emigrant koji je prije toga zauzimao visoko mjestu u Ini otkriti način na koji je UDBA iz Ine izvlačila novac.
Tito je ujedno i jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća. Smatra se da je Titov režim odgovoran za smrt oko 570 tisuća ljudi.
Gospodarska propast
Već šezdesetih godina uslijed neuspjeha ostvarivanja ciljeva na gospodarskom planu, vlasti su omogućile jugoslavenskim državljanima putovanje i rad u inozemstvu kako bi svježim kapitalom i doznakama iz inozemstva spasili posrnulo gospodarstvo. Tada dolazi do značajne migracije stanovništva.
> Rekonstrukcija ubojstva obitelji Ševo: Povezanost Josipovićevog oca s komunističkim zločinima?
Sedamdesetih godina uzimaju se strani krediti kako bi se potaknuo rast i razvoj, no, nemogućnost njihova otplaćivanja već u osamdesetima, uzrokovano lošom gospodarskom politikom te zaostalom i nekonkurentnom proizvodnjom, dovodi do kolapsa jugoslavenskog gospodarstva. Pojavljuje se nestašica struje, goriva, kupnja isključivo na bonove, nestašica cementa, higijenskih potrepština i ostalih osnovnih stvari za život, a vrhunac krize ogleda se u hiperinflaciji od čak 2500 % 1989. godine. Ekonomski kolaps, pored agresivne srpske politike, bio je osnovni uzrok raspada nefunkcionalne komunističke države.
JNA – ‘javna veleizdaja svih nesrpskih naroda u Jugoslaviji’
Jugoslavenska narodna armija (JNA) utemeljena je 22. prosinca 1941. pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije, i vrhovnim zapovjednikom Josipom Brozom Titom.
U Jajcu 1943. Titu se dodjeljuje čin maršala “za genijalno rukovođenje operacijama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije”.
Postupna preobrazba JNA u srpsku vojsku započela je prije višestranačkih izbora 1990. godine.
Nakon održavanja višestranačkih izbora u Hrvatskoj JNA je oduzela oružje namijenjeno teritorijalnoj obrani, posebnoj sastavnici obrambenoga sustava koja je bila u isključivoj nadležnosti republika.
JNA je “Najdosljednija provoditeljica titovske jugoslavensko-komunističke politike. JNA je krajem svoga postojanja počinila javnu veleizdaju svih nesrpskih naroda u Jugoslaviji.”, piše Bešker u svojoj publikaciji ‘Europa i velikosrpski specijalni rat’.
Vojska JNA odigrala je ključnu ulogu u agresiji na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu. Okupirala je gotovo trećinu Hrvatske. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna, prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” stradalo je 15.970, a pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26 % hrvatskog teritorija dok nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. Jugoslavenska narodna armija je oduzela oružja i značajnu količinu vojne opreme za oko 200 tisuća vojnika.
> Tito na svim listama najvećih zločinaca 20. stoljeća!
Na hrvatskim područjima ubijeno je 664 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca tijekom 20. stoljeća, njih više od 500 ubijeno je pod Komunističkim režimom, prema analizi don Ante Baković u knjizi Hrvatski martirologij XX. stoljeća.
Generali JNA kontrolirali su vojnu industriju, veoma važnu kariku jugoslavenskoga gospodarstva. Više od 550 tvornica je u SFRJ bilo sustavnim dijelom vojnoindustrijskoga kompleksa. U razdoblju od 1981. do 1990., vrijednost izvoza naoružanja i vojne opreme iznosila je 11,77 milijardi USD. Za financiranje JNA izdvojeno je u 1986. godini 4,79 %, u 1987. 4,61 %, u 1988. 4,21 %, u 1989. i 1990. godini 4 % sredstava iz jugoslavenskoga proračuna (ili za 1990. oko 2,5 milijarde USD). Gospodarski i financijski aspekt moći JNA ilustrira i podatak da je njena (pokretna) imovina 1990. procijenjana na 70 milijardi USD. [1]
Izvor:
1. Vojnoindustrijski kompleks SFRJ, Simeon Kovačev, Zdenko Matijaščić, Josip Petrović (Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.IX No.17 Lipanj 2006.)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
