Koje je odluke Ustavni sud donosio o referendumima?

Foto: fah, montaža narod.hr

Ustavni sud je odbacio zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu i ocijenio da je u skladu s Ustavom. Međutim naložio je sudovima i drugim nadležnim tijelima da osporene zakonske odredbe (tko čini udomiteljsku obitelj) tumače “na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”.

Drugim riječima, Ustavni sud je donio svojevrsnu pitijsku “interpretativnu izjavu” o tome kako Centri za socijalnu skrbu, Ministarstvo obitelji i sudovi trebaju postupati u praksi, njima je prebacio lopticu, čime je otvorio pandorinu kutiju jer će ta tijela donositi različita tumačenja i presude o tome mogu li homoseksualni parovi u životnom partnerstvu biti udomitelji iako zakon ne predviđa tu mogućnost. Takvim pojedinačnim i različitim tumačenjima se stvara pravna nesigurnost, čime će najviše nastradati djeca.

Koje su zadaće Ustavnog suda?

Zadaća Ustavnog suda je da jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Djelovanje tog suda vrlo je široko, a većina poslova Ustavnog suda propisana Ustavom razrađena je u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji se donosi u postupku određenom za promjenu Ustava (članak 127. Ustava).

Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, ali i suglasnosti drugih propisa sa zakonima i Ustavom (Ustavni sud ukinut će zakon, propise ili pojedine njihove odredbe ako se utvrdi nezakonitost ili neustavnost). Osim toga, Ustavni sud rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Ustavni je sud neovisan o tijelima izvršne vlasti te se nalazi „iznad trodiobe vlasti“. Odlučuje o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma, rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire donošenje propisa za izvršenje Ustava, zakona i drugih propisa…

> Ustavni sud kao plod političke trgovine SDP-a i HDZ-a

> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav

> Politička trgovina Plenkovića i Bernardića: Za ustavne suce predloženi Šeparović, Arlović i Selanec

> Kako je Ustavni sud 2014. potvrdio Baukovu tvrdnju da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača?

> Ustavni sud potvrdio da za raspisivanje referenduma trebaju potpisi 10% birača u Hrvatskoj te opovrgao ministra Bauka

> U ime obitelji Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave: U Hrvatskoj nema 4,1 milijuna birača, raspišite referendum o promjeni nepravednog izbornog sustava

> Suci Ustavnog suda zaključili: Zakon o pobačaju u skladu s Ustavom RH!

> Kanački: Odluka Ustavnog suda je kontradiktorna u suštini, jedino oko čega se znanost slaže jest da ljudski život počinje začećem

> SDP pozdravio ‘povijesnu’ odluku Ustavnog suda – ‘pravo na pobačaj je temeljno ljudsko pravo žena’

> Bošnjak: jasna odluka Ustavnog suda o dvojezičnosti u Vukovaru

> Ustavni sud odlučio da je imenovanje “Ulice 10. travnja” neustavno

> Nakon odluke Ustavnog suda: mogu li uopće građani ikako kontrolirati loše odluke političara?

Puno je zadaća i odgovornosti na Ustavnom sudu, a valja se prisjetiti i nekih odluka koje je Ustavni sud RH donio.

Ustavni sud se proglasio nenadležnim i odbacio tužbu GI Narod odlučuje

Političkom odlukom 2019. godine odbacio je zahtjev GI Narod odlučuje za ocjenu ustavnosti Zaključka Sabora o neraspisivanju referenduma donesenog 15. veljače, pravdajući tu odluku nepravodobnošću podnesenog zahtjeva.

GI Narod odlučuje očekivao je da će Ustavni sud zaštiti pravo građana na referendum – da će Hrvatskom saboru naložiti raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava ili ponoviti postupak provjere potpisa i omogućiti da u njemu sudjeluju promatrači GI Narod odlučuje.

“Tražimo od Ustavnog suda da naloži Saboru da sukladno Ustavu raspiše referendum. Unutar tužbe je i zahtjev da se naloži Vladi RH, Ministarstvu uprave i Ministarstvu unutarnjih poslova da dopuste sudjelovanje promatrača građanske inicijative u cijelom postupku referenduma”, objasnio je odvjetnik i podupiratelj GI Narod odlučuje, Darko Varnica.

“Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”

Udruga “U ime obitelji” 2014. godine prikupila je 380.649 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Bauk je time spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Tražilo se od Ustavnog suda da se očituje o tome, a zatim je sud potvrdio da se radi o biračima na području Republike Hrvatske te je na temelju broja birača u RH koji mu je dostavilo Ministarstvo uprave zaključilo da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nije prikupila 10 posto od 4,042.522 birača u RH.

Ustavni je sud potvrdio da se radi o biračima na području Republike Hrvatske te je na temelju broja birača u RH koji mu je dostavilo Ministarstvo uprave zaključilo da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nije prikupila 10 posto od 4,042.522 birača u RH. U ime obitelji je predala tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu nakon što je Ustavni sud podržao Baukovo tumačenje, usprkos podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su pokazivali drugačije stanje. U tom je trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača. Donesenom odlukom Ustavnog suda povrijeđena su neka od prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Presuda Europskog suda se još uvijek čeka.

Dvojezične ploče

U srpnju 2019. je pak odlučio da se “prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju unaprijediti“. Nakon što je Gradsko vijeće Vukovara sredinom listopada objavilo zaključak u kojem stoji da se nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu uporabu dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru oglasio se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

“Očekujemo da se odluka Ustavnog suda poštuje i da Vlada osigura njezino provođenje”, ustvrdio je Šeparović iako su iz Vukovara poručili da se nisu stekli uvjeti, a demografi upozoravaju da je u popis stanovništva u Vukovaru uneseno i “fiktivno stanovništvo”, te da udio Srba u stvarnosti nije veći od četvrtine.

Tijekom ljeta 2014. godine Ustavni sud je donio odluku da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom te da o tome nije dopušteno raspisivanje referenduma. Naime, ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja je zatražio Sabor, nakon što je Vlada prethodno utvrdila da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u prosincu 2013. prikupio više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma.

Prijedlog Stožera je bio da se birači pitaju žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.

Ustavni sud je ovom odlukom vukovarskom gradskom vijeću naložio da u roku od godine dana riješi pitanje dvojezičnih ploča. Treba propisati u kojim bi se vukovarskim četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti, uz uvažavanje “potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara”.

Vladu je obvezao da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Nedopušteno referendumsko pitanje o outsourcingu

Ustavni je sud nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Naime, referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata. Inicijativu je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ipak, Ustavni sud smatra da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model.

“Referendumskim pitanjem nastoji se preventivno zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države”, tumači Ustavni sud.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr