Koje je odluke Ustavni sud donosio o referendumima?

Foto: fah, montaža narod.hr

Ustavni sud je odbacio zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu i ocijenio da je u skladu s Ustavom. Međutim naložio je sudovima i drugim nadležnim tijelima da osporene zakonske odredbe (tko čini udomiteljsku obitelj) tumače “na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”.

Drugim riječima, Ustavni sud je donio svojevrsnu pitijsku “interpretativnu izjavu” o tome kako Centri za socijalnu skrbu, Ministarstvo obitelji i sudovi trebaju postupati u praksi, njima je prebacio lopticu, čime je otvorio pandorinu kutiju jer će ta tijela donositi različita tumačenja i presude o tome mogu li homoseksualni parovi u životnom partnerstvu biti udomitelji iako zakon ne predviđa tu mogućnost. Takvim pojedinačnim i različitim tumačenjima se stvara pravna nesigurnost, čime će najviše nastradati djeca.

Koje su zadaće Ustavnog suda?

Zadaća Ustavnog suda je da jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Djelovanje tog suda vrlo je široko, a većina poslova Ustavnog suda propisana Ustavom razrađena je u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji se donosi u postupku određenom za promjenu Ustava (članak 127. Ustava).

Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, ali i suglasnosti drugih propisa sa zakonima i Ustavom (Ustavni sud ukinut će zakon, propise ili pojedine njihove odredbe ako se utvrdi nezakonitost ili neustavnost). Osim toga, Ustavni sud rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Ustavni je sud neovisan o tijelima izvršne vlasti te se nalazi „iznad trodiobe vlasti“. Odlučuje o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma, rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire donošenje propisa za izvršenje Ustava, zakona i drugih propisa…

> Ustavni sud kao plod političke trgovine SDP-a i HDZ-a

> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav

> Politička trgovina Plenkovića i Bernardića: Za ustavne suce predloženi Šeparović, Arlović i Selanec

> Kako je Ustavni sud 2014. potvrdio Baukovu tvrdnju da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača?

> Ustavni sud potvrdio da za raspisivanje referenduma trebaju potpisi 10% birača u Hrvatskoj te opovrgao ministra Bauka

> U ime obitelji Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave: U Hrvatskoj nema 4,1 milijuna birača, raspišite referendum o promjeni nepravednog izbornog sustava

> Suci Ustavnog suda zaključili: Zakon o pobačaju u skladu s Ustavom RH!

> Kanački: Odluka Ustavnog suda je kontradiktorna u suštini, jedino oko čega se znanost slaže jest da ljudski život počinje začećem

> SDP pozdravio ‘povijesnu’ odluku Ustavnog suda – ‘pravo na pobačaj je temeljno ljudsko pravo žena’

> Bošnjak: jasna odluka Ustavnog suda o dvojezičnosti u Vukovaru

> Ustavni sud odlučio da je imenovanje “Ulice 10. travnja” neustavno

> Nakon odluke Ustavnog suda: mogu li uopće građani ikako kontrolirati loše odluke političara?

Puno je zadaća i odgovornosti na Ustavnom sudu, a valja se prisjetiti i nekih odluka koje je Ustavni sud RH donio.

Ustavni sud se proglasio nenadležnim i odbacio tužbu GI Narod odlučuje

Političkom odlukom 2019. godine odbacio je zahtjev GI Narod odlučuje za ocjenu ustavnosti Zaključka Sabora o neraspisivanju referenduma donesenog 15. veljače, pravdajući tu odluku nepravodobnošću podnesenog zahtjeva.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

GI Narod odlučuje očekivao je da će Ustavni sud zaštiti pravo građana na referendum – da će Hrvatskom saboru naložiti raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava ili ponoviti postupak provjere potpisa i omogućiti da u njemu sudjeluju promatrači GI Narod odlučuje.

“Tražimo od Ustavnog suda da naloži Saboru da sukladno Ustavu raspiše referendum. Unutar tužbe je i zahtjev da se naloži Vladi RH, Ministarstvu uprave i Ministarstvu unutarnjih poslova da dopuste sudjelovanje promatrača građanske inicijative u cijelom postupku referenduma”, objasnio je odvjetnik i podupiratelj GI Narod odlučuje, Darko Varnica.

“Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”

Udruga “U ime obitelji” 2014. godine prikupila je 380.649 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Bauk je time spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Tražilo se od Ustavnog suda da se očituje o tome, a zatim je sud potvrdio da se radi o biračima na području Republike Hrvatske te je na temelju broja birača u RH koji mu je dostavilo Ministarstvo uprave zaključilo da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nije prikupila 10 posto od 4,042.522 birača u RH.

Ustavni je sud potvrdio da se radi o biračima na području Republike Hrvatske te je na temelju broja birača u RH koji mu je dostavilo Ministarstvo uprave zaključilo da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nije prikupila 10 posto od 4,042.522 birača u RH. U ime obitelji je predala tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu nakon što je Ustavni sud podržao Baukovo tumačenje, usprkos podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su pokazivali drugačije stanje. U tom je trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača. Donesenom odlukom Ustavnog suda povrijeđena su neka od prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Presuda Europskog suda se još uvijek čeka.

Dvojezične ploče

U srpnju 2019. je pak odlučio da se “prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju unaprijediti“. Nakon što je Gradsko vijeće Vukovara sredinom listopada objavilo zaključak u kojem stoji da se nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu uporabu dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru oglasio se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

“Očekujemo da se odluka Ustavnog suda poštuje i da Vlada osigura njezino provođenje”, ustvrdio je Šeparović iako su iz Vukovara poručili da se nisu stekli uvjeti, a demografi upozoravaju da je u popis stanovništva u Vukovaru uneseno i “fiktivno stanovništvo”, te da udio Srba u stvarnosti nije veći od četvrtine.

Tijekom ljeta 2014. godine Ustavni sud je donio odluku da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom te da o tome nije dopušteno raspisivanje referenduma. Naime, ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja je zatražio Sabor, nakon što je Vlada prethodno utvrdila da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u prosincu 2013. prikupio više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma.

Prijedlog Stožera je bio da se birači pitaju žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.

Ustavni sud je ovom odlukom vukovarskom gradskom vijeću naložio da u roku od godine dana riješi pitanje dvojezičnih ploča. Treba propisati u kojim bi se vukovarskim četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti, uz uvažavanje “potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara”.

Vladu je obvezao da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Nedopušteno referendumsko pitanje o outsourcingu

Ustavni je sud nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Naime, referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata. Inicijativu je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ipak, Ustavni sud smatra da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model.

“Referendumskim pitanjem nastoji se preventivno zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države”, tumači Ustavni sud.

Izvor: narod.hr