Srbijanski odvjetnik Dušan Bratić nedavno je podnio kaznenu prijavu protiv ministra obrane Damira Krstičevića na temelju falsificiranih dokumenata pomoću kojih je tužiteljstvo Republike Srpske 2016. protiv njega navodno namjeravalo podignuti optužnicu.
Naime, ovo nije prvi put da se o Krstičeviću piše u kontekstu kaznenih prijava za ratni zločin.
Podsjetimo, krajem 2016. godine Nacional je objavio tekst u kojem se tvrdi kako Republika Srpska namjerava podignuti optužnicu protiv Krstičevića, netom imenovanog ministra obrane. Nacional je kao razlog naveo navodni ratni zločin 4. gardijske brigade pod Krstičevićevim zapovjedništvom. Zločin se, prema tim tvrdnjama, zbio 13. rujna ’95. u operaciji Maestral nedaleko od Jajca, u selu Bravice.
Napadi na Krstičevića
Ubrzo nakon objave ovih optužbi, iz MORH-a su demantirali Nacional, a sam ministar Krstičević u nekoliko je navrata ponovio da tog datuma 4. gardijska brigada uopće nije niti bila u Bosni i Hercegovini, nego u svom sjedištu u Splitu.
“Tog dana kao što taj navodni tjednik, navodi 13. rujna 1995., 4 gardijska brigada nije uopće bila u BiH. Bila je 300 kilometara daleko od BiH. Bila je u svom sjedištu, Splitu. I kao što vidite ova vlada je krenula s puno posla. Vi znate da sam kroz izbor svojih suradnika i svojih savjetnika formirao dobar tim i da sam krenuo u proces da unaprijedimo naš sustav sigurnosti, da se naša Hrvatska može nositi kvalitetnije sa svim ovim ugrozama i rizicima”, istaknuo je tada Krstičević.
> Krstičević o optužbama u Nacionalu da je kriv za pokolj nad civilima: Ovo je specijalni rat
Da su optužbe utemeljene na lažnim podacima potvrđeno je nakon objave teksta iz više izvora, a jedan od njih je i knjiga generala Gotovine “Napadni bojevi i operacije HV i HVO”. U njoj stoji da se 13. rujna 1995. odvijala operacija oslobađanja Jajca u kojoj su sudjelovale 1. i 2. gardijska brigada, dok je 4. gardijska brigada bila poslana na odmor.
No srbijanski odvjetnik Bratić na temelju iste te lažne dokumentacije sada podiže kaznenu prijavu, dok istovremeno zastupa bivšeg pilota JNA Ljubomira Bajića koji je raketirao Banske dvore u jesen 1991., zbog čega se protiv njega u Zagrebu vodi istraga.
Nemoguće je ne primijetiti trenutak u kojem je lansirana ova vijest iz Srbije. Prvi put je to bilo netom nakon imenovanja na ministarsku dužnost, a sada je vijest odjeknula u trenutku propadanja posla s F-16 avionima.
I u jeku predizborne kampanje Krstičević je bio na udaru, kada je tjednik Nacional objavio tekst u kojem se pozivao na anonimne desno orijentirane generale, a u kojem je navodio da je Damir Krstićević “u rujnu 1991. još bio u JNA”.
Na te napade reagirala je odmah Udruga veterana 4. gardijske brigade, a general Ante Gotovina uputio je poruku podrške navodeći kako je Domovinski rat temelj hrvatske državnosti, te da je zaštita operacija i ljudi iz Domovinskog rata od olakih objeda za potrebe dnevne politike u ingerenciji institucija koje brinu o nacionalnoj sigurnosti.
> Krstičević: Ponosan sam na svoj i ratni put 4. gardijske brigade, sve drugo je politizacija
Što znamo o Krstičeviću?
Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku Damir Krstičević prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati “formacijom brigade”. Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik 4. gardijske (splitske) brigade.
U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Sljedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojske u SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.
> Damir Krstičević: Oluja je svetinja koju Hrvati ne smiju dovesti u pitanje
Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.
Godine 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava se kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.
Volonterski je obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao.
Pozivu haaških tužitelja odazvao se 2008. u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
