Stanje u hrvatskom pravosuđu bila je tema emisije Otvoreno. Reforma pravosuđa, pretrpanost i sporost sudova, odgovornost sudaca i odvjetnika, vjera građana u pravnu sigurnost – samo su neka od pitanja o kojima je Domagoj Novokmet razgovarao sa svojim gostima – politički analitičarom prof. dr. sc. Ivanom Rimcem s Pravnog fakulteta u Zagrebu, sucem Trgovačkog suda u Zagrebu Mislavom Kolakušićem, predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore Robertom Travašem i Ivankom Toma iz Jutarnjeg lista.
Temeljni izvor problema u hrvatskom pravosuđu jest broj predmeta pred sudovima, smatra Mislav Kolakušić.
“Hrvatska ima deset puta više predmeta na 100 000 stanovnika od Austrije. Pritom je hrvatsko pravosuđe jedino besplatno u Europi – deset puta premalo naplaćujemo, a istovremeno imamo deset puta previše sporova. Zato je i pala kvaliteta rada sudova”, smatra Kolakušić te dodaje: “Budući da su sporovi besplatni, ljudi nisu skloni mirenju. Zašto bi itko išao u to, ako sedam godina može voditi spor? To mu je najjeftiniji kredit”.
“Do pravog smanjenja sudskih predmeta će doći tek kada se dio sa sudova prenese na postupke mirenja radi izbjegavanja troškova. U našem društvu postoje iznimno bogati ljudi kojima odgovara pravni kaos”, rekao je Kolakušić, te dodao da su kazneni postupci postali dobro sredstvo za pranje novca. Dodao je da su kazneni postupci postali dobro sredstvo za pranje novca. “Vi otuđite ili steknete neku državnu imovinu vrijednu 10 milijuna eura, osude vas na godinu dana uvjetno, a nitko od vas ne uzme imovinsku korist. Pa gdje ćete bolje pranje novca?”, kazao je Kolakušić.
On kaže kako se cijelo vrijeme vode kazneni postupci za ono što treba rješavati porezni sustav. “U kaznenom postupku DORH treba dokazati nekome da je primio mito, u poreznom postupku? Koji je vaš izvor za deset milijuna eura, tko je izvor vašeg djeteta za 5 milijuna eura, odakle vam vila? Molim vas izvore prihoda za zaj novac! Dakle u poreznom postupku vi morate dokazati odakle vam sredstva”, pojašnjava sudac.
Predložio je da porez na nezakonito stečeni dohodak se treba početi oporezivati bez obzira na vrijeme nastanka – što bi riješilo brojne probleme.
Travaš: Treba raditi na ujednačivanju sudske prakse
Robert Travaš iz Hrvatske odvjetničke komore smatra da je stanje bolje u odnosu na okruženje u kojem pravosuđe djeluje. Potrebno je uspostaviti kriterije za rasterećenje sudova, a pritom postupak mirenja nije u hrvatskom mentalitetu. Istaknuo je problem neusklađenosti brojnih zakona u vrijeme pristupa Hrvatske Europskoj uniji, kao i sada, kada se suci i odvjetnici moraju educirati o ogromnoj količini novih propisa – kako hrvatskih, tako i europskih. Treba raditi na ujednačivanju sudske prakse, zaključio je Travaš.
Rimac: Cijeli sustav boluje od tipičnih manjkavosti koje su posljedica loših i nepreciznih zakona
“Svi obećavaju da će ubrzati sudstvo, a ne postoji ozbiljna analiza kako izgleda struktura predmeta, gdje su ključni zastoji u njihovom rješavanju, kao ni kakva je efikasnost pojedinih sudaca”, rekao je profesor Ivan Rimac.
“Cijeli sustav boluje od tipičnih manjkavosti koje su posljedica loših i nepreciznih zakona, loše provedbene prakse i neusklađenosti sudaca u tumačenju zakona. Također, vraćanje prvostupanjskih presuda nije dobro za javnost i povjerenje u pravosuđe, kao ni za državu i ukupnu administraciju”, rekao je profesor. Ljut je na sustav jamčevina koji je, smatra, najbolji način za pranje novca u ovoj državi. Naš Županijski sud kaže da nije njihovo da utvrđuju podrijetlo novca kojim se plaća jamčevina, već da to čini USKOK. Po toj logici ispada da je onima koji su ukrali u interesu da imaju što veću jamčevinu jer kad je dobiju nazad imat će oprani novac, objasnio je Rimac.
“Kad smo zatvarali poglavlje 23. pri ulasku u EU, zatvorili smo i hrvatsko pravosuđe”, rekla je Ivanka Toma iz Jutarnjeg lista. Ono je postalo dovoljno samo sebi, nema protočnosti, a donose se sve lošije presude – i to ne samo u korupcijskim predmetima. Fali veća odgovornost pri izvršavanju sudske dužnosti, rekla je Toma.
Kolakušić: Ustavni sud umjesto da bude korektiv donositelja zakona, on je postao tumač materijalnog prava – što je nedopustivo
Komentirajući Ustavni sud, sudac Kolakušić je rekao da se on ponaša kao najviše tijelo sudske vlasti, iako to prema Ustavu ono nije.
“Umjesto da bude korektiv donositelja zakona, on je postao tumač materijalnog prava – što je nedopustivo”, smatra Kolakušić.
“Za mjesto ustavnog suca nije potreban niti položeni pravosudni ispit niti ijedan riješeni konkretni sudski predmet te se može dogoditi da postanete ustavni sudac i prvi puta vidite sudski predmet”, objasnio je Kolakušić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
