Ponovno pratimo burna događanja vezana uz Agrokor i njegovog vlasnika Ivicu Todorića, Todorićeve blogove, osnivanje povjerenstva za Agrokor…
Spašava li država kroz takozvani „lex agrokor“ hrvatsku proizvodnju i gospodarstvo ili Ivicu Todorića i mnoge druge koji su odgovorni za nastalu situaciju?
Agrokor je godinama dobivao i najveće državne poticaje, a svemu tome treba pridodati i državni novac koji je u njega uložen neizravnim putevima.
U nastavku smo izdovjili neke informacije koje pokazuju novac poreznih obveznika koji su HDZ-ove i SDP-ove vlade uložile u koncern Agrokor posljednjih godina.
Sabor: Zbog Todorićeva bloga Bulj traži ostavku Vlade
Agrokor godinama primao najveće državne poticaje, a nije plaćao koncesiju za zemljišta
Kao najveći hrvatski koncern Agrokor je od države svake godine dobivao najviše državnih poticaja
Prema podatcima koje je 2011. objavio tportal, tvrtkama iz Agrokorovog koncerna u 2010. godini ukupno su isplaćeni državni poticaji u iznosu od 153,3 milijuna kuna.
U 2012. godini poticaji za Agrokor iznosili su 143 milijuna kuna, a u 2013. više od 100 milijuna kuna.
Ukupna državna financijska pomoć Agrokoru u Hrvatskoj i Sloveniji u 2015. godini, kako je izvjestio Jutarnji list, iznosila je 196.381.000 kuna, a u 2014. godini 124.903.000 kuna.
U 2016. godini, kako navodi stranica Novac za sve, iz EU fondova i državnog proračuna Agrokorove tvrtke povukle su 153,5 milijuna kuna, dok je više od 52 tisuće gospodarstava dobilo do 10 tisuća kuna.
Usprkos najvećim državnim poticajima koje je primao, dobro su poznate nezakonitosti u Agrokorovom djelovanju.
Na temelju podataka iz emisije u kojoj su gostovali Vlado Čondić-Galiničić, posebni savjetnik Ante Ramljaka za poljoprivredu i Tihomir Jaić, koji predstavlja udruge poljoprivrednika, Hrvatska danas je prije nekoliko mjeseci ustvrdila da Agrokor, iako je dobio 150 milijuna poticaja na hektare zemljišta, koncesiju za njih nije platio.
Financiranja neizravnim putem: državni novac namjenjen ulaganjima u Hotele Plat završio u Agrokoru
Svim navedenim podacima treba pridodati i one o državnom novcu koji je završio u Agrokoru neizravnim putevima, a riječ je o transakcijama vezanim uz Nexus fond.
N1 je ljetos objavio podatke kako je novac iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) posredno došao do Agrokora. Naime, većina novca kojeg je HBOR uložila u tvrtku Zagreb-montaža završio je kao pozajmica u Agrokoru, pa je tako “država financirala Agrokor, a da to nije ni znala“. Prema podatcima koje navodi N1 radilo se o iznosu od 47 milijuna kuna, i to uz kamatu od 6 posto, a od trenutka posuđivanja pa do kraha Agrokora od spomenutog je iznosa vraćeno tek 7 milijuna kuna.
“U HBOR-u navodno nisu ništa znali o tome da će novac umjesto u Zagreb-Montaži završiti u Agrokoru, i to zbog činjenice da Povjerenički odbor Fonda nikada o tome nije raspravljao, niti je mogao raspravljati: ulaganja nisu išla izravno iz Nexus fonda, nego iz novoosnovane tvrtke Nexus ulaganje. Da je u Agrokoru ostala pozajmica od oko 40 milijuna kuna u HBOR-u su, tvrde nenavedeni izvori, doznali tek u svibnju ove godine kada je bilo potpuno jasno da pokretanjem postupka izvanredne uprave prestaje naplata dospjelih potraživanja”, naveo je N1.
Todorić na blogu: 14 koraka pljačke Agrokora koje je odobrila Vlada
Objavljeni dokumenti da je Todorić tražio pomoć države; Todorić: Dokumenti su falsifikat
Ovaj slučaj je, nakon toga, istraživao i Dnevnik.hr, u kojemu smo doznali da je državni novac, koji je preko Nexus fonda došao u posjed Agrokora, zapravo bio namjenjen ulaganju u Hotele Plat te se postavilo pitanje kako je to bilo moguće i je li posuđivanje tog novca Agrokoru bilo protuzakonito.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/tportal.hr/hr.n1/hrvatska-danas/jutarnji.hr/dnevnik.hr/novaczasve.com
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.