Koliko političkim strankama znači plaćanje članarina i zašto su nekima ‘isplatljiviji’ članovi na višim pozicijama?

Otkad je zamrznuo mandat u Saboru, bivšem SDP-ovom premijeru Milanoviću članarina iznosi 20 kuna mjesečno, a prije toga trebao je plaćati 400 kuna, no bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović navodno ne plaća članarinu SDP-u, i to navodno već 21 mjesec, što znači da ni kao šef stranke nije ispunjavao tu dužnost. Da je bivši šef zaboravio platiti članarinu već neko vrijeme, doznalo se kada je vodstvo zagrebačkog SDP-a krenulo s čišćenjem popisa članstva i navodno masovnim brisanjem ljudi, odnosno prebacivanjem iz baze članstva u bazu simpatizera svih onih članova koji više od godinu dana nisu platili članarinu. Što znači da je i samom Zoranu Milanoviću, čovjeku koji je devet godina vodio SDP, bio njihov premijer, zbog takvog banalnog propusta teoretski moglo prijetiti izbacivanje iz stranke. Stvar je spasio bivši Milanovićev ministar uprave, a danas SDP-ov šef Kluba Arsen Bauk koji je podmirio dio Milanovićeva duga, odnosno točno onoliko koliko je bilo potrebno da ovaj ne upadne u skupinu s više od godinu dana neplaćanja članarine.

> Masovno brisanje članstva u SDP-u: Milanovićev dug oko 5000, a Bauk ga spasio s 200 kuna

Prema zakonu, političku stranku može osnovati ‘najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana’ RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke, navodi tportal. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, a koliko one broje članova i na koji se način financiraju, prenosimo u nastavku:

Financiranje parlamentarnih stranaka – što će u svezi s tim učiniti nova Vlada i Sabor?

U HDZ-u kažu da trenutno broje oko 220.000 članica i članova. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

Prema podacima tportala, druga stranka prema broju članova je ona koja ne ostvaruje zapažene rezultate izborima, ali često je dijelom vladajuće koalicije. HNS broji 39.867 članova, a propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima. Kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.
SDP ima 35.738 članova. Članarina je diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu.

Ono to što posebno puni blagajnu SDP-a jesu prihodi iz mandata. ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna – 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna – 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije ‘u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje’.

Minimalne plaće radnike guraju u siromaštvo dok političke stranke vuku novac iz proračuna

Na sličan način blagajnu puni i IDS koji broji 7329 članova. Članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici…), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost.

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće – ali ne više od dvostrukog iznosa – 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće 50 kuna.
SDSS je stranka koja je vrlo motivirana pogurnuti svoje članove na različite pozicije (na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika) obzirom da oni stranci plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za one koji ne plaćaju članarinu, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje.

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Ove stranke dobivaju milijune iz proračuna, a prostore u centru grada za ‘kikiriki’

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. ‘Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova’, stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

SNAGA – Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. ‘Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno’, objašnjavaju u stranci čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti ‘potpunu reviziju članstva’ i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

UiO protiv takvog načina financiranja: Znate li koliko stranke dobivaju iz državnog proračuna?

Podsjetimo, osim bruto plaća i ostalih zastupničkih povlastica parlamentarne stranke i nezavisni zastupnici iz proračuna dobivaju milijune iz proračuna, protiv čega se zalaže udruga U ime obitelji.

Stranke za svakog saborskog zastupnika dobivaju mjesečno oko 32 tisuće kuna iz državnog proračuna, a za zastupnice 10 posto više odnosno 35 tisuća kuna.

“Ove godine biti će potrošeno 55 milijuna kuna novca hrvatskih građana za redovito financiranje parlamentarnih političkih stranaka i nezavisnih kandidata“, upozorila je 2016. godine predsjednica Transparency International Hrvatska, Davorka Budimir.

Taj iznos je bio manji, ali SDP-ova vlada odlučila je da će izdvajati više za zastupnike – Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u prosincu 2014. godine povećao je za 5 milijuna kuna novac namijenjen financiranju parlamentarnih stranaka i nezavisnih zastupnika.