Komentari gledatelja potopili Benčić: ‘Ponaša se kao odvjetnica svojih pajdaša’

U emisiji Otvoreno HRT-a o o aferi Zambija raspravljale su saborske zastupnice Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), Sandra Benčić (Možemo), Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika Mosta) te državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić. U emisiji je između ostaloga zastupnica Selak podsjetila kako je jedan od sudionika afere Noah Kraljević, transrodni vijećnik Možemo zbog čega su o njemu šutjeli iz stranke Tomislava Tomaševića. Zastupnica Benčić je s druge strane pokušala relativizirati aferu tvrdnjama kako je proces posvajanja prekompliciran te da birokracija snosi dio odgovornosti. Gledatelji su joj žestoko odgovorili na to.

Ona je dodala i da je bila u kontaktu s nekoliko posvojitelja djece iz DR Konga, a njezin nastup kritizirali su komentatori na Facebook stranici HRT-a.

“Do sada sam bila sklona tome da treba čekati odluku suda. Međutim, ovo što je gđa Benčić izvodila u današnjoj emisiji potpuno me uvjerilo da je to bio posao, za koji su neki mislili MOŽEMO mi to. Ponašala se kao odvjetnica svojih pajdaša, a i o sudu u Zlataru izbjegla je bilo što reći. Upecala se u mrežu k’o omamljena riba, što joj inače baš nije svojstveno kad nekog napada, ali sada je očito nekog branila”, napisala je jedna komentatorica.

Zašto gđa iz Možemo ne kaže da transrodne osobe ne mogu posvojiti djecu, a svjesno su išli znaci kršiti zakon?”, jedan je od upita među komentarima.

“Sandra, ako su ljudi usvojili djecu, to je plemenito, nemaju razloga za stres. Sigurno su sve radili po zakonu. Vi ste nešto preaktivni u obrani mogućeg bezakonja”, dodaje se u komentarima na nastup Sandre Benčić.

1 od 9

“Ako kojim slučajem sud osudi dotične na zatvorske kazne, što će onda biti?”

“Gledam zastupnicu Benčić i ne mogu vjerovati kako jedna žena može ovakvo što pravdati? Čini se da su njoj i stranci Možemo djeca najmanje važna! Važniji su tamo nekakvi avanturisti koji nisu imali toliko obzira i pameti da prije nego što se upuste u posvajanja se educiraju koji su rizici.. s čime.. s kime.. gdje.. itd. itd.! Da se ne dogodi upravo ono što se dogodilo, izigravali su zakone tri države a na kraju djeca su kolateralne žrtve koliko istih toliko i naših nejasnih i slabih institucija. Gdje su ta djeca što će biti sa njima o tome nema riječi. A i u dobrom dijelu naše javnosti čini se to je manja briga od brige za te avanturiste..”, napisao je jedan gledatelj.

“Ako kojim slučajem sud osudi dotične na zatvorske kazne, što će onda biti? ….Uopće nije sumnjivo, sve ide preko istih posrednika i suda, dok nas uporno uvjeravate kako se radi o procesu posvajanja….Laički rečeno htjeli su iskoristili rupe u zakonu ,samo nije bilo dovoljno rupa….”, smatra jedna gledateljica.

“Upravo gledam reprizu! Od 30 minuta emisije Benčić priča 20 minuta! I usput brani neobranjivo!”, primijetila je gledateljica.

Tko je Sandra Benčić?

Sandra Benčić (44) članica je dakle raznih nevladinih organizacija, a jedan od najranijih zapisa o njoj može se naći u izvještaju Europskog pokreta u Banatu iz 2002. godine, kada je u Srbiji u Zrenjaninu govorila o “Utjecaju koncepta nacionalne i osobne sigurnosti po pitanjima ljudskih prava u bivšim Jugoslovenskim republikama” i to kao predstavnica Centra za mirovne studije.

Iste je godine sudjelovala u prvoj homoseksualnoj povorci u Hrvatskoj koji je bio organiziran u Zagrebu, a zanimljivo je da su njegovi organizatori bili od Georgea Sorosa financirani Klub za net.kulturu MaMa (Multimedijalni Institut) i Centar za mirovne studije.

Osim 2002., Benčić je u Srbiji bila i 2017. godine, kada je sudjelovala na panelu “Prekid straha: što civilno društvo može učiniti da spasi odgovornost upravljanja sigurnošću u vrijeme straha?” Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. Glavna tema tog panela bila je “Oživljavanje demokratskog nadzora u sigurnosnom sektoru”, a ironično je da upravo Sandra Benčić imala problema s hrvatskom Sigurnosno-obavještajnom agencijom koja je još davne 2006. tražila njenu sigurnu provjeru.

Zbog referenduma o braku Benčić htjela dr. Markić zabraniti nastupe u medijima

Godine 2013. u Hrvatskoj je organiziran referendum o braku na kojemu se 66 % birača izjasnilo se ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca, unatoč agresivnoj kampanji nevladinih organizacija i medija protiv organizatora iz udruge U ime obitelji.

Tijekom kampanje protiv referenduma o braku Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije gđe Benčić iznosio je u medijima niz neistina i o udruzi U ime obitelji i o dr. Željki Markić. Metodologija kampanje protiv referenduma o braku sastojala se u etiketiranju, stigmatiziranju i blaćenju neistomišljenika, dok su i Bosanac i Benčić izbjegavali svaku argumentiranu raspravu o tome kakav utjecaj redefiniranje braka kao zajednice žene i muškarca ima na djecu i društvo.

Rezultat referenduma toliko je pogodio Sandru Benčić da je dvije godine poslije na panelu “Neotradicionalizam i obiteljske vrijednosti” otvoreno kazala: “Smatram duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji”.

CMS 2014. dobio novac od Sorosa da bi utjecao na rezultate izbora za EP

Benčić je u Izvršni odbor Centra za mirovne studije ušla 2014. kada je ta udruga od Inicijative otvorenog društva za Europu (OSIFE), podružnice Otvorenog društva primila donaciju od 935.877 kuna.

Od navedenog iznosa, 46.840 američkih dolara CMS je dobio za projekt “Izbori za Europski parlament 2014 – otkrivanje govora mržnje i diskriminacije”, a kontakt za projekt bila je Sandra Benčić.

Cilj tog projekta bio je “potaknuti odziv ambivalentnih birača na izbore kako bi se spriječio izbor ksenofobnih, rasističkih i drugih radikalnih političkih opcija”. U sklopu tog projekta neke od aktivnosti bile su uključivanje takozvanog “javnog barometra koji mjeri govor mržnje”, pokretanje online kampanje sramoćenja satiričnim video isječcima i tematski koncerti protiv rasizma uoči izbora.

>Tko je Miroslav Petrović, suprug Sandre Benčić, koji sudjeluje u osiguravanju milijunskih sredstava za okupljene oko Možemo?

Konkretno, hrvatska nevladina organizacija CMS, koja kroz svoj rad otvoreno zastupa lijeve politike od inozemne nevladine organizacije (Soroseve Zaklade) dobila je novac kako bi pokušala utjecati na to koga će hrvatski birači izabrati za svoje predstavnike u Europskom parlamentu. To je nastojala učiniti kroz projekt putem kojega se ocrnjuje one kandidate koje oni smatraju ksenofobnima, rasistima i/li radikalnima.