Ustavni sud nedavno je nakon gotovo 25 godina ukinuo diskriminatorni Zakon o izbornim jedinicama. HDZ je sada, odlukom Ustavnog suda, primoran krenuti u donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama. Ustavni sud, međutim, ne bavi se pitanjem izbora pripadnika nacionalnih manjina i predstavnika hrvatskog iseljeništva. Zašto je tako i što to zapravo znači? Izborne jedinice sa znatno manjim brojem stanovnika u Sabor biraju isti broj zastupnika kao i one s većim. Poslije popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor nije ispoštovao, ali sada će ipak morati raditi na tome. Što će to značiti za izbore u RH?
>Kraj desetljećima dugoj izbornoj diskriminaciji: Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama
>Dr. Markić o Zakonu o referendumu: ‘Kradljivcu ne vjerujemo ni kad darove nosi’
>Bartulica: ‘I HDZ i SDP protivili su se izmjeni izbornog zakona koja Pupovcu daje moć da određuje odnose u politici’
Koliku vrijednost ima glas u kojoj izbornoj jedinici?
Građanska inicijativa ”STOP izbornoj diskriminaciji”, koju čine birači iz 9. izborne jedinice koja obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije i 10. izborne jedinice koja obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju, prošle su godine upozorili kako su ” izborno diskriminirani jer ne mogu ostvariti jednako biračko pravo zajamčeno Ustav RH u članku 45.”.
Tvrde da njihov glas ne vrijedi jednako kao glas birača u 4. izbornoj jedinici koja obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju.
Naime, prema postojećem zakonu, iz svake se izborne jedinice u Sabor bira 14 zastupnika.
Iz ove građanske inicijative iznose podatak da je na proteklim parlamentarnim izborima u bilo 312.592 birača, u a u 9. izbornoj jedinici 409.883, a u desetoj izbornoj jedinici 397.883 birača.
‘Dakle, između 4. i 9. postojala razlika od čak 96.494 birača. Kako je moguće da parlamentarni izbori budu valjani ako je glas birača u četvrtoj izbornoj jedinici čak 30,70% vrjedniji nego u 9. izbornoj jedinici?’, pitali su se.
Upozorenje Palića
Nakon što su objavljeni rezultati najnovijeg popisa stanovništva, ustavnopravni stručnjak Mato Palić podsjetio je da bi se dio oko broja stanovnika izbornih jedinica trebalo na neki način riješiti. U razgovoru za Glas Slavonije, Palić je rekao da su razlike između županija po broju stanovnika još veće nego prije i još više županija ne zadovoljava dopuštenu razliku od pet posto, a niti do objave ovih podataka izborne jedinice nisu bile u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Sabor.
> Objavljeni popis stanovništva trebao bi donijeti i nužne promjene glede parlamentarnih izbora: Prisjetimo se referenduma UiO i GI Narod odlučuje
Koje su opcije?
“Jedna je opcija promijeniti granice izbornih jedinica, tako da se broj birača uravnoteži, a druga da se u nekim jedinicama bira više zastupnika nego u drugima. Jer ima slobodnih još devet zastupničkih mjesta, s obzirom na to da Ustav kaže da Sabor smije imati maksimalno 160 zastupnika. Po važećem zakonu ih je 151. Znači, moglo bi se za neku izbornu jedinicu, koja ima puno više birača u odnosu na neke druge, odlučiti da se ne bira 14, nego 15 saborskih zastupnika. Time bismo poveli više računa o stvarnoj razlici u broju birača unutar pojedinih izbornih jedinica, a ostali bismo unutar ustavnog okvira”, zaključio je Palić.
Osječko-baranjska, IV. izborna jedinica daleko je najmanja po broju stanovnika, pogotovo u odnosu na IX. (20-ak % manje) ili X. izbornu jedinicu, istaknuo je. Dodaje da tako glasovi birača u IV. izbornoj jedinici zapravo vrijede najviše.
”Četvrtu izbornu jedinicu čine dvije županije, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, koje su imale depopulaciju, a i problem neravnoteže broja birača je izražen još od prije. Naime, i Ustavni sud još 2010. u jednom izvješću upozorio je da to može biti problematično. No Sabor je to jednostavno primio k znanju i nije reagirao”, kaže Palić, dodajući kako se to odražava na parlamentarne izbore, dok u odnosu na lokalne izbore nema posebnih posljedica.
> Tko je Vladimir Šeks – jedini zastupnik biran u svim sazivima Hrvatskog sabora?
Problem izbora predstavnika manjina i hrvatskog iseljeništva nije spomenut
Ustavni sud, međutim, ne bavi se pitanjem izbora pripadnika nacionalnih manjina i predstavnika hrvatskog iseljeništva.
Osam zagarantiranih mjesta u Saboru daje ‘manjincima’ veliku i izborno neopravdanu moć odlučivati o budućoj Vladi i njezinom predsjedniku, te sukladno tome o svemu što se tiče političkog života i hrvatske svakodnevnice. Time se, također, hrvatski državljani koji nisu pripadnici nacionalnih manjina dovode u diskriminatoran položaj sa samo jednim „važećim glasom“, a država Hrvatska i nova Vlada postaje sredstvo potencijalnih mučnih pregovora, pa čak i ucjena. Također hrvatski državljani u svijetu prisiljeni su svoje ustavno biračko pravo ostvarivati na iznimno diskriminatoran i ponižavajući način. U inozemstvu je osiguran mali broj biračkih mjesta i birači najčešće moraju stotinama kilometara putovati kako bi ostvarili svoje pravo. Uz to moraju se i registrirati za svaki izborni ciklus. Ranije se predlagalo da se za XI. Izbornu jedinicu uvede dopisni sustav glasovanja, ali to još uvijek nije omogućeno.
> Komentar: Posebne izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor treba ukinuti
> Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?
“Što se tiče izbornog zakona, treba prvo reći da moramo konačno dobiti točan broj registriranih birača. Još to ne znamo. Ne ulazimo svi u Sabor po jednakim pravilima i nemamo isti demokratski legitimitet. Govori se o 10 izbornih jedinica, ali treba i o 11. i 12. također. Je li pravedno da otprilike isti broj birača bira 8 manjinskih zastupnika, dok dijaspora ima samo 3? Zašto HDZ ne dopušta elektroničko i dopisno glasovanje? U čemu je problem?
Domovinski pokret će na tome inzistirati. Često vole isticati važnost Hrvata u svijetu, ali nikako ne žele olakšati našim ljudima glasovanje na izborima. Dakle, smatram da nam treba novi izborni zakon i treba postići konsenzus oko njega. Aktualni model nije pravedan. Nažalost, očekujem da će HDZ voditi računa samo o svojim interesima, ne o širem općem interesu. Ta stranka je postala svrha sama sebi”, poručio je u razgovoru za Narod.hr doc. dr. sc. Stjepo Bartulica, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, profesor na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
> Bartulica za Narod.hr: Je li pravedno da otprilike isti broj birača bira 8 manjinskih zastupnika, dok dijaspora ima samo 3?
Vladajući su mogli ove promjene već uvesti s obzirom na dvije referendumske inicijative udruge U ime obitelji. Udruga U ime obitelji 2014. pokrenula je referendumsku inicijativu ”Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” kako bi se demokratizirao izborni sustav.
Tražilo se da u čl. 73. Ustava RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno 3 000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
No, referendum nikada nije održan jer je SDP-ov ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača i da nije prikupljen dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Naime, UiO je prikupila 380 tisuća potpisa.
> Što s 500.000 birača duhova?
> Dok se nalaže uvođenje ćirilice u Vukovar, pročitajte koje se odluke Ustavnog suda ne poštuju!
Nakon toga, GI Narod odlučuje tijekom 2018. skupila je i predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za dva referendumska pitanja. Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem.
Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Taj referendum ukrali su Andrej Plenković i njegov ministar Lovro Kuščević.
Na sastanku održanom 27. studenog 2018. u Apisu članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, dr. Natalija Kanački, zatražila je uvid u kontrolne liste, na što je predsjednica povjerenstva bivšeg ministra Lovre Kuščevića koji je uključen u niz nekretninskih afera, Terezija Marić, izričito rekla da je uništila kontrolne liste, stoga nije bila moguća stvarna kontrola navodno nevažećih potpisa skupljenih za dva referendumska pitanja.
Što je sada odlučio Ustavni sud?
Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora te ga je ukinuo, s time da ukinuti zakon prestaje važiti 1. listopada 2023., objavljeno je.
Odluku Ustavnog suda možete pročitati ovdje.
”Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”’, rekao je predsjednik tog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke. Razlog zašto to tada nije učinjeno je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica. ”Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica”, kaže Šeparović i dodaje kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.
> Demograf Pokos: Nastojao sam izraditi model kojim bi se izborne jedinice sastojale od 300.000 birača
”Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je to da je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa”, kaže Šeparović.
”U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Moguće je utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa”, kaže navodeći da u npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Glas, prema tome, najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici”, rekao je.
> Šterc nakon Popisa upozorava na nezakonite izborne jedinice: Što je GI Narod odlučuje tražila još 2018.?
Ustavni sud je odlučio da službeni popisi birača moraju pružati uvid u stvarno stanje u izbornim jedinicama, kako god one bile definirane zakonom. Zakonodavcu ostaje i da se opredijeli za usklađivanje broja mandata umjesto za mijenjanje granica izbornih jedinica, rekao je Šeparović .
Odluka je donesena većinom glasova, a jedan sudac je bio protiv ovakve odluke, Miroslav Šumanović, rekao je šef Ustavnog suda na konferenciji za medije.
Upozorenje Ustavnog suda iz 2010.
Još je odluka Ustavnog suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila je da su dva ciklusa parlamentarnih izbora neustavni.
Međutim, po tome se ništa nije poduzelo. Ustavni sud je tom odlukom upozorio Hrvatski Sabor na nejednaku težinu glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
U toj odluci se, među ostalim, upozorava kako su izborne jedinice prema trenutnom sustavu neustavne jer “u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu.
> Naknadna pamet: Vladajući sada primorani mijenjati izborni sustav, a opstruirali su dva referenduma U ime obitelji
Ustavni sud nedavno je je ocijenio da zakon nije u skladu s Ustavom i ukinuo ga, Sabor je dužan donijeti novi zakon do 1. listopada 2023. godine. Ovaj put bi se nešto moralo promijeniti.
HDZ je sada, ovom odlukom Ustavnog suda, primoran krenuti u donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama. A mogli su izborni sustav unaprijediti godinama ranije što su uporno odbijali, oglušujući se na stotine tisuća potpisa prikupljenih u dvije referendumske inicijative udruge U ime obitelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa