Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević ustvrdio je u utorak da novi zakoni o komunalnom gospodarstvu i lokalnim porezima ne donose povećanje nameta za građane u odnosu na sadašnje.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu ne predviđaju se “ama baš nikakvi novi nameti”, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare dodavši kako se zadnjih dana u javnom prostoru iznosi niz krivih informacija.
> Porez na nekretnine: Što će se sve oporezivati?
Podsjetio je da se temeljem Zakona o lokalnim porezima od 1. siječnja 2018. godine ukida komunalna naknada, a umjesto nje uvodi se porez na nekretnine.
Ne mijenja se ništa u iznosima, samo komunalna naknada postaje porez na nekretnine koji će biti puno pravičniji od komunalne naknade i to zbog uvođenja kriterija dobi i stanja nekretnine, rekao je Kuščević.
Osvrnuo se na peticiju Udruge poreznih obveznika Lipa u kojoj se uz ostalo tvrdi da je građevinska renta zamjena za komunalnu naknadu i novi namet za građane te ustvrdio da to nije točno.
Naime, kako je objasnio, umjesto sadašnjeg komunalnog doprinosa uvode se renta i doprinos za gradnju komunalne infrastrukture, koji se plaćaju prilikom ishođenja akata za gradnju. Pritom zbroj te dvije naknade ne može biti veći nego je sada komunalni doprinos.
Ministar ističe da se doprinos za gradnju komunalne infrastrukture neće plaćati ako se gradi u infrastrukturno uređenom prostoru.
Tvrdi da će velika većina investitora u gradnju nekretnina uštedjeti, jer se obično gradi tamo gdje je komunalna infrastruktura postavljena i funkcionalna odnosno u uređenim naseljima.
“Dakle, nema govora o novom nametu, a renta nije zamjena za komunalnu naknadu već za komunalni doprinos i plaća se samo jednom, prilikom ishođenja akta za gradnju”, rekao je Kuščević.
Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan objasnila je da će se porez na nekretnine izračunavati tako da se sadašnja komunalna naknada pomnoži s koeficijentom dobi i koeficijentom stanja objekta. To znači da temelj za određivanje porezna neće biti procijenjena vrijednost nekretnine.
Kod koeficijenta dobi, uvodi se pet razreda pri čemu će objekti izgrađeni od 1971. do 1986., a koji u ukupnom stambenom fondu imaju udio od oko 60 posto, imati koeficijent 1. Za mlađe objekte taj će koeficijent moći iznositi do 1,2, a za starije se može spustiti do 0,8.
Objekti pogodni za uporabu imat će koeficijent stanja 1, a on će se povećavati ovisno o dodatnim sadržajima, kao što su primjerice bazeni ili teniski tereni. Koeficijent stanja ne može biti povećan zbog investicijskih ulaganja kao što su obnova krovišta, fasade i slično, pa nema govora o “kažnjavanju” građana koji ulažu u svoje nekretnine, ističe Marijana Vuraić Kudeljan.
Porez na nekretnine obračunavat će jedinice lokalne samouprave čiji je on i prihod, a ovisno o njihovoj odluci naplaćivat će se godišnje, kvartalno ili polugodišnje.
Kuščević očekuje da će do kraja godine sve biti spremno za uvođenje poreza na nekretnine kojega je obveznik i država, koja će po tom osnovu, kaže ministar, lokalnim jedinicama uplaćivati ukupno oko 300 milijuna kuna godišnje.
> Porezom na nekretnine Vlada napada zadnju ‘ušteđevinu’ većine građana
Podsjećamo, udruga poreznih obveznika „Lipa“ pozvala je građane da izraze svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine potpisivanjem peticije na www.manjiporezi.hr/peticija, a koju je potpisalo više od 40 tisuća građana u samo nekoliko dana.
“Porezna presija u Hrvatskoj je previsoka te smatramo da nema prostora za uvođenje novih nameta građanima. Od svojeg osnutka zalažemo se za manje porezno opterećenje građana i pojednostavljenje poreznog sustava”, navode u priopćenju.
Vlada je tvrdila da će komunalna naknada od 1. siječnja 2018. prerasti u porez na nekretnine, ali sada se u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu, za koje je javno savjetovanje nedavno završeno, pojavljuje novi namet – građevinska renta. Kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunalnu naknadu, porez na nekretnine predstavlja potpuno novi namet za porezne obveznike.
Evo što o građevinskoj renti stoji u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu:
Članak 92.
(1) Građevinska renta je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja građevine ili za izgrađenu građevinu.
(2) Građevinska renta je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi samo za financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture.
Cijeli nacrt prijedloga zakona pogledajte OVDJE.
Lipa podsjeća da uvođenje poreza, za razliku od dosadašnje komunalne naknade, donosi i novi izračun – osnovica za porez nadopunjuje se procjenom vrijednosti nekretnine temeljem godina gradnje/rekonstrukcije, odnosno stanja. Kad svemu rečenom dodamo opću sklonost politike da jednom uvedenom porezu tijekom godina poveća poreznu stopu, naše odlučno NE ovom novom nametu ne može biti jasnije.
88% hrvatskih građana živi u vlastitom stambenom prostoru, stoga će ovaj porez pogoditi najšire slojeve stanovništva. Nemogućnost plaćanja novih troškova izbacit će na tržište brojne nekretnine, što će za posljedicu imati pad vrijednosti nekretnina i ukupnog bogatstva građana. Isto tako, posljedica ovog nepravednog poreza bit će i pad aktivnosti u građevinskom sektoru koji je tek ove godine počeo pokazivati znakove oporavka nakon katastrofalnog potopa koji je doživio izbijanjem krize.
Nadalje, porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka građana, jednom u trenutku ulaganja u kupnju, gradnju i održavanje nekretnine, ponajviše kroz PDV i porez na dohodak, a drugi puta kroz porez na nekretnine. Budući da je porez godišnji i ponavljajući, on predstavlja opterećenje vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike, i tako u nedogled.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
