HRT je objavio financijsko izvješće prema kojem je prošle, 2017. godine ostvario prihod od 1,38 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 1,29 milijardi kuna, a dobit nakon poreza iznosi 100 milijuna kuna.
Pretplatnici donose najveći dio, a što dobivaju?
Najveći dio prihoda HRT-a, oko 1,2 milijardi kuna ili preko 80%, dolazi od TV pretplate, a ostatak od oglašavanja, s tim da su se posljednjih godina prihodi od oglašavanja smanjivali kako je HRT-u padala gledanost.
Pristojbu od 80 kuna mjesečno odnosno 960 kuna godišnje plaćaju svi građani Hrvatske i bez toga HRT ne bi postojala, dok se druge nerijetko kvalitetnije televizije financiraju isključivo od marketinga. Ako se u obzir hrvatski BDP po glavi stanovnika i visina HRT pristojbe, ispada da za javnu TV plaćamo više od Norvežana, Šveđana, Britanaca, Iraca, Francuza, Talijana, Čeha, Izraelaca i Poljaka.
Kako je HRT praktički posve odustao od otkupa sporta i nogometa, među najgledanijim emisijama su one političke, gdje je pri vrhu s 13,4% i nerijetko kontroverzna Stankovićeva emisija “Nedjeljom u dva” u kojoj je ove nedjelje gost bio srpski glumac Sergej Trifunović, a koji je na trošak hrvatskih pretplatnika lagao i vrijeđao.
Gledatelji ogorčeni zbog Nu2: “Sa istoka stare priče, od Stankovića i HRT-a ništa novo”
Kako će HRT iskoristiti prihod?
No kako je prošle godine kumulirani gubitak iznosio preko pola milijarde kuna – preciznije, 550 milijuna kuna, što je čak 68% temeljnog kapitala, tih 100 milijuna iskoristit će se isključivo za podmirenje gubitaka iz prethodnih razdoblja.
“Poslovni rezultat HRT-a potvrda je ozbiljnosti HRT-a u provedbi zaključka Vlade RH iskazanih u predloženim mjerama kao što su smanjenje kreditnog zaduženja, racionalizacija troškova poslovanja, smanjenje troškova vanjskih suradnika, povećanje efikasnosti rada stalno zaposlenih djelatnika te provođenje restrukturiranja“, navodi se u priopćenju.
Namjera HRT-a je smanjiti prenesene gubitke na manje od 50% temeljnog kapitala, te pažljivim upravljanjem novčanim tokovima osigurati potrebnu likvidnost i smanjiti obveze prema dobavljačima, odnosno svesti sva plaćanja u ugovorene rokove, što je, tvrde iz HRT-a, već i postignuto u 2017. godini.
Također, poduzimaju se aktivnosti u cilju smanjivanja kreditne zaduženosti HRT-a.
Na dan 31.12.2017. godine HRT je smanjio svoje obveze prema bankama za 78 milijuna kuna u odnosu na 2016., a obveze prema dobavljačima smanjio je za 56 milijuna kuna.
Ukupne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama su godinu ranije, 2016., povećane za 140 milijuna kuna dodatnog kreditnog zaduženja, uz redovitu otplatu dospjelih rata kredita. HRT je tada imao aktivnih sedam dugoročnih kredita, ukupne vrijednosti 375,8 milijuna kuna, namijenjenih reprogramu kratkoročnih kredita, financiranju troškova restrukturiranja (otpremnine i investicije) te obrtnih sredstava.
