Zastupnici nacionalnih manjina i nakon ovih su izbora jedni od najvažnijih aktera stvaranja buduće većine. Takvo što legalno je jer prema zasad važećem izbornom zakonu njihov je mandat jednake snage kao i kod ostalih 143 saborskih zastupnika. Pitanje oko kojeg se lome koplja jest koliko je njihova presudna uloga u formiranju buduće većine legitimna. Glavni argument sve brojnijih zagovaratelja promjena postojećeg izbornog sustava jest mizeran broj pripadnika nacionalnih manjina koji te manjinske zastupnike izabire. Radi se o brojkama od nekoliko stotina do nekoliko tisuća glasova što je višestruko manji broj od onog potrebnog nekoj većinskoj listi da osvoji mandat. Posebna je priča izlaznost birača nacionalnih manjina koja je na ovim parlamentarnim izborima varirala od 9,16% do 27,23% što dokazuje da ni pripadnici nacionalnih manjine ne podržavaju ovakav sustav.
>Manjine među manjinama: Zašto su manjinci nezadovoljni Veljkom Kajtazijem?
Izlaznost birača
Izlaznost birača u 12. izbornoj jedinci bila je izuzetno niska te je ovisno o nacionalnoj manjini varirala od 9,16% do 27,23%.
Najmanja izlaznost, zanimljivo, bila je kod srpske nacionalne manjine. Glasovalo je ukupno tek 15.932 od 173.864 upisana birača. To je u postotku tek 9,16% što, bez ulaženja u dublju analizu razloga, dokazuje da veliku većinu Srba izbori za njihove predstavnike u Hrvatskom saboru ne zanimaju. Mandate su osvojili Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov.
Talijane u RH tek neznatno više nego Srbe zanimaju izbori za svojeg predstavnika. “Vječni” Furio Radin ponovno je našao put prema Saboru. Ukupno je na izbore izašlo 1.951 Talijana od 16.221 upisanih u registar birača ili tek 12,02%.
>Pupovac tvrdi: SDSS odlučuje o tome tko će biti dio Vlade, a tko ne
Bošnjake, Albance i druge manjine u ovom će sazivu Sabora predstavljati Armin Hodžić koji je pobijedio Erminu Lekaj Prljaskaj. U njihovoj utrci glasovalo je ukupno 7.206 birača od maksimalnog broja koji iznosi 43.318 tj. tek 16,64%.
Ni Vladimir Bilek, novi-stari zastupnik češke i slovačke manjine, ne može se pohvaliti značajnom potporom svojih sunarodnjaka. Glasovalo ih je tek 1.907 od 10.075. U postotku to je samo 18,93%.
Romsku i ostale nacionalne manjine ponovno će predstavljati Veljko Kajtazi. U ovoj je podskupini 12. izborne jedinice glasovalo 4.925 od 21.478 upisanih birača. I dalje skromnih 22,93%.
Rekorderi među nacionalnim manjinama po izlaznosti su – Mađari. Ne bi u tome bilo ništa čudno da se u njihovoj jedinici nije natjecao samo jedan kandidat – Robert Jankovics. Glasovalo je ukupno 2.877 od 10.565 Mađara, 27,23%.
Zastupnik mađarske manjine bez protukandidata
Nije neobičan slučaj da, ovisno od izbora do izbora, zastupnici pojedine nacionalne manjine uopće nemaju protukandidata. Takva je situacija na ovim izborima bila među mađarskom nacionalnom manjinom zbog čega je Robert Jankovics i prije izbora zakapario svoje mjesto u saborskim klupama. Zanimljivo, 2020. je Jankovics također bio bez protukandidata, a na isti je način tada u Sabor ušao i Talijan Furio Radin.
>Manjine: Pupovac i Radin opet u Saboru, najveće iznenađenje je Hodžić
Ovakva praksa u kojoj birači neke nacionalne manjine nemaju mogućnost izbora dodatno smanjuju legitimitet zastupnika nacionalnih manjina i percepciju demokratičnosti izbornog procesa u RH.
Nacionalne manjine u RH
Hrvatska ima najliberalniji zakon u EU po pitanju predstavljanja nacionalnih manjina u parlamentu. Ne samo da je u Hrvatskom saboru brojčano najviše (8) zastupnika nacionalnih manjina nego je njihov mandat, što u mnogim državama nije slučaj, jednako snažan svim ostalim.
Zbog toga se nakon svakih parlamentarnih izbora događa da zastupnici nacionalnih manjina, za koje je glasovalo od nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, a neki su ušli i bez protukandidata, određuju sudbinu cijele zemlje. Srećom sve veći broj građana, ali i političkih opcija postaje svjestan važnosti cjelovite promjene izbornog zakona među kojima će nova regulacija statusa zastupnika nacionalnih manjina biti jedna od glavnih točaka.
