Nedavna odluka skupštinskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, odbijanja zahtjeva Kluba gradskih zastupnika HDZ-HSP AS-BUZ-a za promjenu naziva zagrebačkog Trga maršala Tita u Kazališni trg, ne samo da potvrđuje dugogodišnju praksu opstruiranja procesa suočavanja sa totalitarnom komunističkom prošlošću, već i postavlja krucijalno pitanje : je li pitanje preimenovanja trga Maršala Tita isključivo u nadležnosti lokalnog gradskog odbora i skupštine ili je pitanje nacionalnog i europskog interesa i značaja za koje bi trebao odgovarati Sabor ili Vlada?
Današnji zakon koji prepušta gradskoj skupštini i matičnom skupštinskom odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova, je u ovom slučaju čisti anakronizam i pravni non-sens, jer je pitanje preimenovanja trgova i ulica koji nose imena komunističkih totalitarnih „velikana“ spada u svim drugim europskim postkomunističkim zemljama u nadležnosti prikladnog zakona o dekomunizaciji i suočavaju sa totalitarnom prošlošću na temelju preporuka i rezolucija EU. Nakon pada Berlinskog zida i uspostavom demokracije u postkomunističkim zemljama, takav je europski nadnacionalni pravni okvir omogućio preimenovanje ulica i trgova pod kratkim postupkom i bez ikakvog otpora. U tom smislu su sve vođe komunističkih partija u bivšim komunističkim državama srednje i istočne Europe poput Staljin, Lenjin, Dimitrov, Enver Hodža, Ceausecu, Ulbricht, Gottwald, Honecker, izgubili svoje trgove, ulice, avenije .
Nakon otkrivanja monstruoznih zločina komunističkih partizan nakon drugog svjetskoga rata čija je najbolja ilustracija otkrivanje masovnih grobnica u Huda Jami, nepobitna je povijesna činjenica da e osobna i zapovjedna uloga Josipa Broza Tita, kao glavni ideolog, vojna i politička vođa, u donošenju i provedbi takvih masovnih totalitarnih zločina, te da njegovo ime jednog od glavnih trga zagrebačke metropole ne samo predstavlja uvredu za sve žrtve komunizma već i narušava međunarodni ugled Hrvatske u svijetu a pogotovo u Europi.
Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala punopravnom članicom EU, čiji je Europski parlament kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo fašizam, nacizam i komunizam označio zločinačkim totalitarnim sustavima koji su počinili zločine protiv čovječnosti. Kao članica EU Hrvatska se obvezala primijeniti i poštivati cjelokupni zakonodavni i pravni sustav Unije koji uključuje i primjenu europskih normi o pravu i zaštiti žrtava totalitarnih sustava u Republici Hrvatskoj, i to ovih rezolucija i deklaracija: Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1096 o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava (1996) Skupština naglašava „da bi neke zemlje trebale uvesti administrativne mjere, kao što su zakoni o lustraciji i dekomunizaciji (koji pravno reguliraju otklanjanje komunističkih totalitarnih simbola iz prošlosti među kojima imena trgova, naselja i ulica.) Svrha tih mjera je isključiti osobe iz državnih službi ukoliko im se ne može vjerovati da će ih izvršavati u skladu s demokratskim principima, pošto nisu pokazale privrženost i pouzdanost u prošlosti…
Zbog navedenoga, a i zbog činjenice da je Hrvatski sabor 30. lipnja 2006. usvojio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. u kojoj je navedeno da su „totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava“ kao i da „Hrvatski sabor smatra da on sam treba postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnog komunizma…“ Hrvatski sabor bi trebao pokrenuti izmjenu zakona o imenovanju naselja, ulica i trgova i omogućiti putem javne rasprave da Vlada Republika Hrvatske donese odluku (na temelju sveobuhvatnog zakona o dekomunizaciji u skladu sa europskim pravnim standardima ) o preimenovanju trga Maršala Tita kao odraz moralno-civilizacijskog europskog dosega. Na taj bi se način onemogućilo da takvo pitanje bude ispolitizirano i krajnje neodgovorno tretirano i instrumentalizirano u dnevno-političke stranačke svrhe na razini Grada Zagreba.
Jure Vujić u ime Inicijative EU 1481, Odjel za politologiju Matice Hrvatske
