Najnoviji podaci: Znate li koliko ulica i trgova u Hrvatskoj još nosi ime zločinca Tita?

tita
Montaža: Narod.hr, izvor: Narod.he, Fah

Španjolski senat odobrio je prijedlog zakona kojim će se zabraniti izražavanje podrške bivšem diktatoru Španjolske Franciscu Francu. U isto vrijeme u Hrvatskoj u čast jugoslavenskog diktatora i zločinca Josipa Broza Tita imenovano i dalje na desetke ulica, trgova. Toponimi posvećeni Titu najčešći su na području Istre i Kvarnera te Međimurja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima koje smo našli na službenoj stranici Katastra, po jugoslavenskom diktatoru nazvano je pet obala u hrvatskim primorskim gradovima, od troga tri su u Istarskoj županiji, a po jedna u Primorsko-goranskoj i Dubrovačkoj županiji. Tako Obalu maršala Tita možemo naći u Poreču, Vrsaru i Rapcu te u Malom Lošinju i u Malom Stonu. U Fažani pak imamo Titovu rivu.

>Španjolska uvela zakon koji zabranjuje veličanje diktatora Franca: Što čeka RH s Titom?

Ulice posvećene Josipu Brozu Titu i dalje su brojne iako su se imena jugoslavenskog diktatora posljednjih godina odrekli Zagreb, Šibenik, Zaprešić, Karlovac i Velika Gorica.

Ulice s imenom Josipa Broza Tita

Ulice posvećene Titu i dalje možemo naći u općini Marija Gorica kod Zaprešića (Zagrebačka županija), u Turopolju (Zagrebačka županija), u Selcu (Primorsko-goranska županija), Raši (Istarska županija), Nedelišću (Međimurska županija), u Novom Selu Rok (Međimurska županija), u Šenkovcu (Međimurska županija). U Međimurskoj županiji ulice posvećene Titu nalaze se i u Donjem Mihaljevcu i Donjem Vidovcu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Titove ulice nalazimo i u Slavoniji: u Vinkovačkim Banovcima (Vukovarsko-srijemska županija, u Zmajevcu (Osječko-baranjska županija), u Starom Gradcu u (Virovitičko-podravskoj županiji).

> Što piše u Rezoluciji vijeća Europe 1481 i saborskoj deklaraciji o osudi komunističkih zločina?
> Speleolog koji je otkrio Jazovku: Nikada neću zaboraviti ljudske kosti razbacane svuda uokolo

Ulicu Maršala Tita imamo i u Donjem Lapcu (Ličko-senjska županija), potom u Opatiji (Primorsko-goranska županija).

Imamo i nekoliko trgova posvećenih Titu i to u Rovinju, Žminju, Buzetu i Labinu u Istarskoj županiji, potom u Rijeci i Matuljima u Primorsko-goranskoj županiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do prošle godine i Velika Gorica imala je Trg maršala Tita, no ime je promijenjeno u Trg Grada Vukovara. 2017. i Karlovac je Trg Josipa Broza Tita promijenio u Trg hrvatskih branitelja.

U Puli je i dalje Titov park.

Ignoriranje saborske Deklaracije o osudi komunističkih zločina i rezolucija Vijeća Europe

U Hrvatskoj nažalost nikada nije provedena dekomunizacija države, a kamoli sustavna dekomunizacija tog zla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Dr. Mario Jareb za Narod.hr o radu Kusićevog Vijeća: „Treba jednako pristupiti svim totalitarnim simbolima, a ne relativizirati i opravdavati neopravdano“
> Izdvojena mišljenja Vijeća za suočavanje s nedemokratskim režimima: Ančić, Jovičić, Lučić, Nazor, Šetić, Savić

Naprotiv, u demokratskoj se Hrvatskoj redovito i bez srama veliča komunističkog diktatora Tita, slavi se njegov rođendan, održavaju se, pod krinkom ‘antifašizma’ sramotni mimohodi poput “Besmrtnog partizanskog odreda” kada se zagrebačkim ulicama nose crvene zvijezde petokrake i slike Josipa Broza Tita – diktatora i totalitarističkog zločinca svjetskoga glasa – zazivajući da se njegovo ime vrati na trg Republike Hrvatske.

Ovim revizionističkim postupkom besmrtni Titovi sljedbenici omalovažavaju, žrtve komunističkih zločina i u potpunosti ignoriraju više pravnih odluka sadržanih u rezolucijama Europske unije i Republike Hrvatske.

Komunistički zločini posebno su osuđeni u Rezoluciji vijeća Europe 1481, potom Rezoluciji “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe” te u saborskoj Deklaraciji.

> Titovi zločini – Hrvati ni danas ne znaju razmjere zločina u Zagrebu

Hrvatski sabor 10. srpnja 2006. donio je Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine u kojoj ističu kako su: “Jedinstveni u osudi svakog pojedinačnog i svih zločina koji su se doista dogodili u vrijeme totalitarnog komunizma u današnjoj Republici Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Zašto HINA i HRT nisu izvijestili o Rezoluciji EP-a kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam? – Evo što u njoj piše!

> Jure Vujić o novoj rezoluciji EP-a kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam: ‘Hrvatska nije provela do kraja svoju političku tranziciju i lustraciju’

> Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim

Europski parlament 19. rujna 2019. godine usvojio je još jednu rezoluciju o sučeljavanju s prošlošću.  Rezolucija nazvana “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe” prošla je nezapaženo.

Njome se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.

U njoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.

>‘Besmrtni partizanski odred’ marširao Zagrebom, prolaznik ih upitao: ‘Gdje su pletenice mučenica iz Hude jame?’

>Prostački ispadi na tribini najavljenoj uz petokraku: Benčić otišla, Goldstein psovao…

Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.

“Na području Republike Hrvatske dogodila su se masovna ubojstva nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Brojni su razlozi teških komunističkih zločina iz toga razdoblja ali svima im je zajedničko usmrćivanje političkih protivnika zato jer su drukčije mislili i osjećali. Stoga ovu Rezoluciju Europskog parlamenta kojom se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim smatram korakom prema naprijed jer se njome osuđuje i izjednačuje nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima.”, naglasila je u razgovoru za Narod.hr Marijana Petir, bivša hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.