Luka Mišetić odgovorio Novom listu: Što je Kordić učinio da bude proglašen “ratnim zločincem koji je ubijao djecu u Ahmićima”?

Foto: snimka zaslona, fah; fotomontaža: narod.hr

Nekadašnji odvjetnik generala Gotovine, Luka Mišetić, komentirao je članak Novog lista: “Večeras će ratni zločinac zagrebačkim studentima govoriti o vjeri u Isusa“. U navedenom članku Novi list kritizira studentskog kapelana don Damira Stojića zbog organizacije ovog predavanja, nazivajući Darija Kordića ratnim zločincem te navodeći kako je osuđen je zbog pokolja koji su u selu Ahmići kod Viteza počinile snage Hrvatskog vijeća obrane pod njegovom kontrolom.

“Najmlađa žrtva Kordićevih vojnika bila je beba stara tri mjeseca, a nastarija – starica u devedesetim godinama života.” – naveo je Novi list.

Što je Kordić učinio da bude proglašen ratnim zločincem koji je ubijao djecu u Ahmićima?” Sud je utvrdio da je svojom prisutnošću dao političku potporu Blaškiću na sastanku gdje je Blaškić izdao zapovjed za pokolj u Ahmicima. A Blaškić kasnije oslobođen.” – napisao je Luka Mišetić na svom Twiter profilu reagirajući na članak Novog lista.

Ispod objave razvila se podulja rasprava.

Za Kordića nisu navedeni dokazi da je ikad naredio klanje i paljenje

Odgovarajući na jedan od komentara, Mišetić je napisao:

“Dobro sam upoznat sa presudom žalbenog vijeća. Usporedite to sa prvostupanskom gdje je Kordić dao “potporu” Blaškićevoj zločinačkoj zapovjedi. Kad je Blaškiću ukinuta, Kordić je postao kriv jer je dao potporu nepoznatnom “nekome” iako je prvostupanjsko utvrdilo da zapovjednici poput Ljubičića su mogli na svoju ruku izdati zločinačke zapovjedi (ispod). Ostaje nejasno: kako je mogla zločinačka zapovijed ići bez potpore odgovornog vojnog zapovjednika Blaškića, a ne bez predsjednika HDZ Kordića?”

Dario Kordić i general Željko Glasnović podržali Hrvatsku republikansku stranku uoči izbora u BiH

Na komentar jednog korisnika da je Vijeće utvrdilo da je Blaškić dao naredbu za napad, a Ljubičić za klanje i paljenje, te da je utvrđeno da je sve bilo pod političkim pokroviteljstvom Kordića, Luka Mišetić je odgovorio:

“Netočno. Nisu utvrdili tko je taj koji je dao zapovijed za klanje i paljenje. Niti su naveli dokaz da je Kordić takvo nešto ikad zatražio, naredio, itd.” – napisao je dodajući ispod isječak iz zaključaka sudskog Vijeća, u kojemu se ne navode dokazi za takvu Kordićevu ulogu, već se samo navodi da je Raspravno vijeće “uvjereno da je Kordić bio prisutan na sastancima političara na kojima je odobren napad”.


Članak Novog lista bio je poticaj za aktiviste koji su upali na predavanje?

Podsjetimo, na predavanju “Bog iza rešetaka” kojega je, u organizaciji studentskog kapelana don Damira Stojića i Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata, držao Dario Kordić, u jednom je trenutku došlo do nereda. Naime, u dvoranu su upali aktivisti koji su počeli skandirati „ratni zločinac“ te su nosili natpis „Dario Kordić – ratni zločinac.“  Na takav potez aktivista žustro je reagirala publika i izbacila ih iz dvorane. Moderator je smirivao situaciju dok je Kordić rekao „Bože oprosti im, ne znaju što rade.“ Kordić je poručio kako se moli i za dobronamjerne i nedobronamjerne. Više o tome pročitajte ovdje.

(VIDEO) Na tribinu o vjeri upali aktivisti i napali dugogodišnjeg haaškog uznika Darija Kordića

Dario Kordić na tribini je govorio o trenutcima najveće patnje tijekom dugih 17 zatvorskih godina i kako je ondje susreo Boga koji ga je promijenio i kako je iz njega crpio mir i snagu.

Kordić je na tribini opisivao svoj put od ulaska u zatvor pa sve do izlaska. Rekao je kako je Bog čistio njegovu dušu. „Ja sam u svom srcu čuo glas koji je govorio: Dragi moj sine, prepusti se u moje ruke, tvoju parnicu ću ja voditi“, kazao je.

Sin Darija Kordića putovao s Bad Blue Boysima Europom, a sad s dečkima odlazi na duhovne obnove!

Tko je Dario Kordić?

Dario Kordić jedan je od vodećih političara bosanskih Hrvata od 1992. do 1995., potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HR H-B); od 1994. do 1995., predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Bio je jedan od političkih vođa HZ H-B u središnjoj Bosni. Zbog ratnih zločina počinjenih u bošnjačko-hrvatskom sukobu. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio ga je na 25 godina zatvora.

Kakva je situacija bila u srednjoj Bosni 1992-1995.?

Hrvatska mjesta središnje Bosne: Busovača, Vitez, Novi Travnik i Nova Bila našla su se u okruženju bošnjačkih snaga i pod oružanom vatrom bošnjačkih vojnika, potpomognutim jedinicom stranih islamskih dobrovoljaca El Mudžahid, što je potrajalo dvije godine. Iako je omjer snaga bio deset na prema jedan u korist bošnjačke vojske hrvatski branitelji se uspijevaju obraniti.

Dario Kordić, ‘Prlić i drugi’ – žrtve paradoksalnih presuda Haškoga suda

Kada je podignuta optužnica Haškog tribunala protiv Kordića i kakva je bila presuda?

Dana 10. studenoga 1995., tadašnji tužitelj Haškog tribunala podiže protiv Kordića i njegovih suradnika optužnicu zbog teškog kršenja međunarodnog prava, odnosno zločina protiv čovječnosti počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom u gradovima, selima i zaseocima Lašvanske doline, prije svega u Ahmićima.

Zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora, mnogo više od bilo kojeg od vojnih zapovjednika koji su izravno sudjelovali u tim operacijama: Tihomir Blaškić 9 godina, Mario Čerkez 6 godina, Paško Ljubičić 10 godina i Vlado Šantić 18 godina.

Šerić: Haaški tribunal trebao je osloboditi i Darija Kordića koji nije držao oružje u rukama niti je izdavao naloge

Na čemu se temeljila presuda i kakve su njezine posljedice?

Čitava presuda temelji se na svjedočenju zaštićenog svjedoka optužbe AT, koji je i sam sudjelovao u akciji u Ahmićima u kojoj je ubijeno 116 bošnjačkih vojnika i civila, uključujući i nekoliko djece. Svjedok AT je izmijenio prvobitni iskaz, vjerojatno da bi dobio manju kaznu, prebacivši zapovjednu odgovornost s Tihomira Blaškića na Daria Kordića. Prema tom svjedočenju, Kordić je bio nazočan sastanku u Busovači s kojeg je došla zapovijed za napad na Ahmiće. Tim je svjedočenjem Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo podupirao tezu o dvostrukoj liniji zapovijedanja koja je oslobađala njegova klijenta. Nema niti jednog drugog vjerodostojnog dokumenta niti svjedočenja koji bi tu tezu poduprli. Naprotiv, naknadno je ustanovljeno da je odvjetnik Nobilo zasnivao tezu o dvostrukoj liniji zapovijedanja na izvješću MUP-a, čiji je izvor bio on sam.

Kordićeva presuda je bila pravna podloga za sljedeću optužnicu, hercegbosanskoj šestorci (Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić) za udruženi zločinački pothvat pod vodstvom dr. Franje Tuđmana s ciljem pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj.

Mnogi su se pitali koliko je Kordićeva presuda pravno utemeljena. Zaključeno je da je Haaškom sudu, odnosno međunarodnoj zajednici, bila potrebna visoka presuda za političku odgovornost kako bi se mogla podići optužnica za udruženi zločinački pothvat na čelu s Franjom Tuđmanom, u cilju stvaranja Velike Hrvatske, kako se navodi u optužnici, a to se vidi iz članka 133.,136. i 142. Presude Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu koji citiran glasi:

Čl 142. Pretresno vijeće zaključuje da je predsjednik Tuđman gajio teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, koje su bile dio njegovog sna o Velikoj Hrvatskoj koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu.

Kako se Dario Kordić izjasnio o djelima za koja ga se tereti?

Dario Kordić se izjasnio da nije sudjelovao niti u vojnoj operaciji niti u zločinu u Ahimićima, da nije izdao zapovijed za tu akciju i da nije kriv za zločine za koje ga haaški tribunal tereti.

Najbolji pokazatelj da je Dario nevin je činjenica da na temelju dokumenta upravo to tvrdi Carla del Ponte koja je nakon sramotne drugostupanjske presude, znajući da će prije ili kasnije izaći istina, podnijela zahtjev za obnovu postupka protiv Blaškića u kojem navodi da su MUP i Vlada RH krivotvorili dokumente. Nažalost, Sudsko vijeće nije odobrilo ponavljanje postupka iz formalnih razloga, kako su naveli zbog pravne sigurnosti žrtava i osuđenih, a bez obzira što stvari ne odgovaraju činjenicama”, podsjetio je povjesničar dr. sc. Josip Jurčević.

U lipnju 2014. godine, nakon višegodišnje robije, izašao je iz zatvora i stigao u Zagreb. U zračnoj ga je luci satima unaprijed čekalo nekoliko stotina ljudi, a među njima bili su Zvonimir Šeparović, Zdravko Tomac, Ivić Pašalić, Ante Kovačević, Biskup Košić i mnogi drugi.

Izvor: narod.hr