Prema za sada javno izrečenim stavovima Marakešku deklaraciju snažno podržavaju predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić, potpredsjednik Sabora i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika, potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
“Ja tu ne vidim ništa sporno, a prošla sam to više puta. Naravno, nisam bila dio radnih skupina i ljudi koji su detaljnije radili na samom članku. Nije bilo ni na mojim odborima, nisam mogla ući u meritum. Ovako gledano, ja vidim da je to jedan odgovor na globalni trend modernog vremena. Kao što nas sad muči što djeca sjede na kompjuteru, tako i u ovom slučaju, ne možemo ukinuti internet, ali možemo naučiti dobro upravljati. Tako i ovdje kad su u pitanju migracije, moramo upravljati tim globalnim trendovima i vidjeti kako se zaštititi, a pritom zadržati humanost prema ljudima koji su u potrebi”, ustvrdila je na N1 u nedjelju HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin za Glas Istre kaže kako je sasvim jasno da podržava konvenciju. Radin konvenciju podržava iz tri razloga.
“Prvi je da se s problemom migracije moramo suočiti sustavno i razumno, a ne se svrstati sa zemljama koje odbiju a priori bilo koje rješenje osim postavljanja žica i dizanja zidova. To su za mene zemlje desne ideologije, bez obzira tko je na vlasti. Drugi je još jednostavniji: već smo tu konvenciju načelno prihvatili, na svim razinama, uključujući i predsjedničku, a sada se igramo “fora me ciamo”. Treći je razlog, ako baš moramo biti do kraja jasni, da prihvaćanje konvencije na ništa ne obvezuje, već predstavlja načelni stav da problem riješi. Ukratko, ova polemika se vodi samo za potrebe unutarstranačkog sučeljavanja između raznih struja HDZ-a i čelnika koji ih predstavljaju. Preciznije, između Plenkovića, koji je sklon političkom centru i Grabar-Kitarović koja, po novome, vidi nešto dobro u političkoj desnici”, tvrdi Radin.
Nino Raspudić: Svi putevi vode u Marrākeš – potiče se legaliziranje ilegalnih migranata
U IDS-u iznose slične tvrdnje. Saborski zastupnik Tulio Demetlika kaže kako se “radi o sporazumu o sigurnim, urednim i regularnim migracijama kojim se uređuje pitanje migracija”. “On donosi popis mjera koje su već godinama na snazi u Hrvatskoj i koje su većim dijelom već ugrađene u naše zakonodavstvo. Podsjećam da je Hrvatska, kao velika većina članica UN-a, sudjelovala u pripremanju tog dokumenta i taj je dokument odavno javno dostupan. Pravo je pitanje zašto se netko sjetio sad iz tog raditi spektakl. I Europa i Hrvatska moraju štiti svoje granice, to nije upitno. Međutim, ekstremna desnica zloupotrebljava problem migracija kako bi širila histeriju, paniku i mržnju”, smatra Demetlika.
Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin za Glas Istre kaže da Marakeška konvencija predstavlja globalni sporazum zasnovan na odluci Opće skupštine UN iz 2016. godine.
“Taj dokument smatram izuzetno važnim jer treba regulirati i ujednačiti način postupanja prema migrantima u državama potpisnicima. Njome se uređuju ljudska prava migranata jer se smatra kako treba ograničiti zatvaranje migranata samo u iznimnim okolnostima te sprječava zatvaranja djece migranata. Također, uređuju se pitanja koja su aktualna u nekim zemljama, poput Mađarske, te se regulira pružanje pomoći migrantima koje je ta zemlja kriminalizirala i kažnjava ljude koji pomažu golim i bosim migrantima koji nemaju što jesti. Konvencija daje preporuku državama da to ne kriminalizira. Ipak, konvencija iz Marakeša nije išla dovoljno daleko i zabranila državama da kriminaliziraju migrante te da ih se tretira administrativnim, a ne kaznenim mjerama” govori Grbin.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja smatra kako se Marakeški sporazum tiče samo afirmiranja vrijednosti ljudskih prava. Njime se ne preuzima nikakve obaveze u vidu kvota migranata ili slično.
Podsjetimo, predsjednik Vlade jučer je ustvrdio da je sporazum iz Marakeša globalni odgovor na pitanje migracija, da je riječ o neobvezujućem tekstu te da ga je potrebno potpuno demistificirati u hrvatskoj javnosti. Rekao je da je proces izrade toga dokumenta započeo donošenjem deklaracije UN-a 2016., prije nego što je on preuzeo vladu.
“Mislim da trebamo demistificirati ovu raspravu koja je krenula u hrvatskoj javnosti. To je pravno neobvezujući tekst, nije međunarodni ugovor, riječ je o katalogu mjera i ne vidim razloga zašto bi on trebao izazivati toliko prijepora i donekle generiranu histeriju od uvijek istih stranka i aktera. To je već ‘deja vu’, a što se tiče naše interne priče, mi ćemo lijepo objasniti svima, imati raspravu i vidjeti tko će ići u Marakeš. U krajnoj liniji poziv je išao izravno predsjednici, nije ni išao meni”, rekao je Plenković.
Do sada su iz Marakeškog sporazuma izašle Sjedinjene Američke Države, Mađarska, Austrija, Češka, a svoj izlazak su najavile Italija i Poljska. O Marakeškom sporazumu zbog straha da će izbrisati razliku između legalnih i ilegalnih migranata vodi se javna i parlamentarna rasprava u Njemačkoj, Slovačkoj i Švicarskoj, a Slovenija će uvažiti argumente austrijskih kolega za izlazak iz UN-ovog kompakta.
