Kakvo je stanje državnih financija? Što znači izlazak iz procedure prekomjernog deficita? Postoje li neki skriveni dugovi poput onih u zdravstvu? Kada će država konačno zarađivati više nego trošiti? Kako će se ovo odraziti na standard građana? Neka su od pitanja koja je u Otvorenom na HRT-u analizirao urednik i voditelj Mislav Togonal sa svojim gostima. U emisiji su gostovali ministar financija Zdravko Marić, saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić i predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako država nema skrivenih dugova. Pojasnio je i zašto je Europska komisija preporučila izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Prošle je godine deficit bio 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna što je najniži deficit od kada ga mjerimo. U tih 2,7 milijardi kuna je 11,2 milijarde kamata. To je rashod ili trošak za dugove iz prethodnih razdoblja. Kada to isključite, kada samo uspoređujete tekuće prihode i rashode, mi smo u suficitu od 8 i pol milijardi.
Kao jedan od razloga prijedloga za izlazak Hrvatske iz postupka prekomjernog deficita ministar ističe to što je Hrvatska iskoristila vrijeme niskih kamata i smanjila tako ukupne rashode za kamate. Nemojmo zaboraviti da je tih 11,2 milijardi prije godinu dana bilo 12 milijardi kuna. Znači uspjeli smo smanjiti 763 milijuna kuna kamata. Ipak, ministar ne bježi od toga da je to i dalje veliki iznos. To vam je kompletan proračun ministarstva znanosti i obrazovanja. Kompletan hladni pogon, sve plaće profesora i učitelja. Najavio je da će u drugoj polovici godine ministarstvo, ukoliko domaća i vanjska financijska tržišta i dalje budu u dobrom stanju, restrukturirati dug. Poglavito u kompanijama koje se bave autocestama i cestama, odnosno vođenjem tih biznisa koje smatramo izrazito vrijednima. Dugovi koji trenutno imaju su izrazito visoki. 5,2 milijardi kuna tih dugova dospijeva iduće godine. U isto vrijeme planiramo te kompanije i poslovno restrukturirati. Na pitanje skriva li država nešto ispod tepiha, poput dugova u zdravstvu ministar je odgovorio kako su svi podaci transparentni, da su ih radila neovisna tijela, te da se financije u zdravstvu mogu popraviti jedino kompletnom reformom tog sektora. Ministar je dodao kako je porezna reforma koju je Vlada donijela na trećoj sjednici uvelike poboljšala porezni sustav. To su, kaže, pozdravili stručnjaci pa i Europska komisija iako sama reforma nije bila u smjernicama Komisije već je napravljena samoinicijativno.
Otvorilo se u emisiji i pitanje Zakona o porezu na nekretnine koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine. Ministar je kazao kako će se pojedini nameti u smislu komunalne naknade zamijeniti tim porezom, a time se spomenička renta i porez na kuće na odmor integriraju u taj sustav. Prelazak sa komunalne naknade na integriranje za ova dva poreza za veliku većinu građana neće značiti povećanje izdvajanja. Onaj koji ima nešto stariju nekretninu sa manje sadržaja kad je u pitanju kvaliteta nekretnine će plaćati nešto niže, dok će onaj koji ima nešto noviju nekretninu ili više sadržaja, npr. napravio je bazen ili teniski teren on će plaćati nešto više.
Na to je reagirao saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras koji ne pozdravlja porez na nekretnine. Od ovih objašnjenja teniski teren, bazen, takvih ljudi u Hrvatskoj ima vrlo malo. Gospodine Mariću ne znam gdje ste našli taj primjer. Ti ljudi s bazenom neće osjetiti ni malo poskupljenje, ali će građani osjetiti. Činjenica je da će građani plaćati više novca nego što su to plaćali do sada. Maras tvrdi da HDZ taj porez uopće nije spominjao u kampanji. Štoviše, tvrdi, još se Tomislav Karamarko njemu oštro protivio.
Maras se dotaknuo i povećanje prosječne plaće čiji je iznos u ožujku porastao za 128 kuna u odnosu na mjesec ranije. Taj prosjek su digli oni kojima je gospodin Marić omogućio da imaju za 1000 kuna veće mjesečne plaće nego što su to imali proteklih godina. To su plaće od 15, 20 pa sve do 70 tisuća kuna. Ljudi koji rade za 4 tisuće kuna nisu osjetili osjetili gotovo ni kune od tog povećanja. Moramo biti vrlo iskreni i ne to zakamuflirati u bazene i teniska igrališta, odnosno u neke prosjeke vidjeti što smo za naše ljudi napravili.
Da je kupovna moć građana slaba istaknuo je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Dobro je da Hrvatska izlazi iz postupka prekomjernog deficita i da će BDP rasti na 3 i pol posto, da industrijska proizvodnja raste, ali građani to još nisu osjetili. Kupovna moć hrvatskih građana je danas daleko niža nego 2008., 2009. kad smo ušli u krizu. Tad je prosječna plaća bila 39 posto plaća prosječne plaće u Njemačkoj. Sada je na 31 posto. Manje-više sve zemlje u istočnoj Europi koje su u nekakvom partnerskom odnosu prema Njemačkoj je došlo do razlike između prosječne plaća u tim zemljama prema Njemačkoj prosječnoj plaći. Novosel je zaključio kako se pozitivni pokazatelji u gospodarstvu moraju ukazati kroz veće zapošljavanje. Moramo doći do 300, 500 tisuća boljih i kvalitetnih radnih mjesta u Hrvatskoj. Onda ćemo, kaže, riješit problem zdravstvenog i mirovinskog sustava. Ako se zapošljavanje preko SOR-a pretvori u pripravnički onda će više ljudi ostati u Hrvatskoj. Nećemo morati ni produživati radni vijek ni raditi kontinuirane reforme.
Na pitanje hoće u odnosu na sve izazove s kojima se Hrvatska susreće, poglavito one s Agrokorom, BDP i dalje rasti ili će padati, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić kazao je kako oni gledaju optimistično. Ako pogledamo utjecaj događanja s Agrokorom na rast, zapravo vidimo da u prvom kvartalu gotovo da nije bilo utjecaja. On će biti otprilike 4 posto. To je nešto što nije bilo zabilježeno od 2008. Ipak, Stojić ističe da je neupitno da će restrukturiranje Agrokora imati reperkusije na rast. Ipak, Stojić očekuje da će to nadomjestiti rekordna turistička sezona koja se očekuje, a počela je već u prvom kvartalu. Pomoći će, tvrdi i izvoz. Zadnjih 6 mjeseci imate rast preko 20%.
Pred kraj emisije urednik i voditelj Mislav Togonal spomenuo je kako je e-poštom primio molbu gledateljice da ministra financija pita kada će država ovršenim i blokiranim građanima otpisati dug u visini od jedne prosječne plaće. Ministar Marić na to je odgovorio kako rade na tom projektu. Naravno da ta situacija nije jednostavna. Radimo na tome da s jedne strane pronađemo način da se olakša građanima model otpisa, a u isto vrijeme da mijenjamo dosadašnji model tako da se više ne dovodimo u tu situaciju jer imamo veliki rast blokiranih građana.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
