Mate Barun o filmu Huda jama: Ovo je jedini način da se istina probije na svjetlo dana

Jučer je u prepunoj dvorani Pastoralnog centra Župe BDM Kraljice apostola u Zaprešiću, održana premijerna projekcija filma “Huda jama”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ime organizatora, zaprešićkog ogranka Projekta Domovina, prisutne je pozdravio Mate Barun. Naglasio je kako su, zbog institucionalne šutnje i prikrivanja istine, ovakve projekcije jedini način da se istina probije na svjetlo dana.

Okupljene je pozdravio i redatelj filma Roman Leljak. On je u kratkom izlaganju približio dugogodišnju borbu sa sustavom u kojem još uvijek glavne poluge moći drže ljudi povezani sa bivšim totalitarnim sustavom čiji je interes prikrivanje istine.

Prepuna dvorana: Premijera filma ‘Huda jama, strogo čuvana tajna’ premašila sva očekivanja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon filma ‘Neprijatelj naroda’: Huda jama – Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke

Huda Jama naselje je u sastavu općine Laško u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama u čijem sklopu je rudarsko okno Barbarin rov, mjesto na kojem je počinjen jedan od najvećih zločina u svijetu neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Jugo-komunistička vojska (partizani – I. bataljun KNOJ-a pod vodstvom Benjamina Žižmana) likvidirala je oko 3000 nedužnih ljudi među kojima je bio veliki broj civila – djece, žena i staraca.

Kako se za ovaj zločin ne bi saznalo pristup grobnoj jami zazidali su sa deset pregrada između kojih su nasuli sipinu i zemlju. Prema podatcima do kojih je došao publicist, istražitelj arhiva UDB-e i masovnih zločina jugo-komunističke vojske Roman Leljak, u ovom stratištu okončalo je život u stravičnim mukama oko 2000 Hrvata, 700 Slovenca i 300 Nijemca. Bili su živi zazidani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, publicist Roman Leljak u razgovoru za Narod.hr rekao je da je njegova knjiga ‘Huda jama – strogo čuvana tajna’ ipak otvorila neko posebno pitanje poslijeratnih žrtava i Huda jama jedan je od dosad najstrašnijih zločina.

Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugokomunista, ubijenih nakon Drugog svjetskog rata. U Hudoj jami slovenska je državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.

“U Hudoj jami među onih 800 žrtava našlo se i stopalo koje je bilo manje od 12 cm, znači da se radi o djetetu, tako da će djece u Hudoj jami biti. Pokop ljudi iz Klimske jame na području Logateca, Postojna, bio je 9. rujna. Tamo smo našli dvoje djece jedno staro tri godine i jedno dijete staro tri mjeseca. Partizani nisu mnogo birali. Svi oni koji su se našli s poraženim vojskama koje su tada prolazile kroz Sloveniju, zadesila je ista sudbina, nije bilo bitno jesu li to djeca, unuci, sve je to na neki način likvidirano”, rekao je Roman Leljak za Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveća grobišta u Sloveniji su Tezno pokraj Maribora, zatim rudnik Pečovnik pokraj Celja, Dolina Sv. Janeza u Žicama kod Slo­venskih Konjica, rudnik Huda jama i mnoga druga od kojih ni u jednome nema ispod tisuću žrtava. Još je 16 živih nekadašnjih partizana iz jedinice koja je ubijala ljude bez suđenja.

“U Sloveniji je 1945. izabrano, na žalost, 15 rudnika za te zločine. Rud­nici su tada bili najpovoljniji. I inače, nalaze se u nepristupačnim krajevima, gdje nema velike naseljeno­sti. Za partizane to je bilo vrlo jednostavno, nije trebalo veli­koga kopanja, na brzinu su to mogli odraditi, noću… To su bili razlozi…”, rekao je Roman Leljak u razgovoru za Hrvatski tjednik od 20. listopada.

Leljak: Nadam se da će Hrvatska pokrenuti traženje odgovornosti za genocid nad hrvatskim narodom

VIDEO nalazišta: Huda jama – jugokomunisti zakopali preko 3000 živih zarobljenika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.