Zoran Milanović kao predsjednik države predstavlja se kao veliki zagovornik prava Hrvata u BiH, a istodobno im ograničava građanska prava u Hrvatskoj.
Milanović se posljednjih godina ističe populističkim istupima u korist Hrvata u BiH, no njegovi postupci ne donose im korist. Europsko vijeće otvorilo je prošlog mjeseca pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, što bi i tamošnjim Hrvatima trebalo olakšati dugoročnu perspektivu. Milanović je glasni zagovornik približavanja BiH Europskoj uniji, ali nije učinio ništa da bi se to dogodilo.
Hrvatska je diplomacija možda i najzaslužnija za otvaranje pregovora, a Milanović joj je pritom redovito stajao na putu. Njegove glasne kritike međunarodnih čimbenika, u ovom slučaju nekih ključnih aktera za odnose između BiH i EU, u pravilu prelaze u neukusne napade.
Kao što uporno sebi stvara neprijatelje, Milanović stvara zazor i prema onima koje verbalno brani.
Milanović se predstavlja kao veliki prijatelj Hrvata u BiH
Poznati su njegovi dobri odnosi s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i s druge strane odbojnost prema bošnjačkim političkim predstavnicima. Milanović koristi svaku prigodu da bi se pojavio pred bosanskohercegovačkim Hrvatima i naglasio njihove pozitivne strane. Istodobno, u ključnim trenutcima ograničava njihovo sudjelovanje na izborima u Republici Hrvatskoj.
>Miliša: Ako itko bude odgovoran za ustavnu krizu, to će biti Milanović
U veljači 2014. u više gradova u BiH izbili su neredi, kojima je navodno razlog bila korupcija i nezaposlenost. Znakovito je bilo da je nasilje pritom bilo naglašeno usmjereno protiv hrvatskih institucija.
Milanović je tada, kao predsjednik Hrvatske vlade, otputovao u Mostar i zauzeo se za prestanak nasilja.
“Došao sam u Mostar, a ne u Sarajevo jer je Mostar jedina miješana sredina u kojoj su se dogodili neredi. To ima svoju težinu i opasnost. Ovakve situacije su uvijek prilika za potpaljivanje niskih strasti. Ja sam ih došao smiriti. Ne želim govoriti o unutarnjim stvarima BiH, tko je prosvjedovao, zašto, došao sam podići strasti za jednu drugu temu, a to je europska putanja BiH. Ovo što se dogodilo, a gledam to kao stranac, i zbog ekonomskog beznađa, sirotinje, bijesa ljudi. On je opravdan, ali će ga netko i zlorabiti.”, rekao je tada Milanović.
Spektakularne izjave bez uporišta u realnoj politici
Dodao je kako se to možda ne bi dogodilo da je Europska unija imala jasniju politiku što želi u BiH.
“S ovom zemljom se šuta i napucava, što svjesno što nesvjesno, što namjerno, što nenamjerno, što zbog neznanja već 100 godina”, rekao je
Taj njegov nastup u Mostaru bio je svojevrsni uvod u sve što će kasnije poduzeti prema BiH, neka vrsta putokaza kako će se ponašati i kao predsjednik države.
>Milanović iz Mađarske: Borell je uputio dopis Hrvatskoj pun laži ne dopuštajući nam sudjelovanje u misiji u BiH
Međutim, zbog ograničenih ovlasti Milanović na mjestu predsjednika RH ne može u operacionalnom smislu učiniti ništa, može samo govoriti. A u tom pogledu djeluje krajnje destruktivno u odnosu na sve čimbenike, pa i na BiH.
Njegove izjave redovito plijene pozornost, u pravilu se ponaša poput grubijana uvijek spremnog na incidente, što je u međunarodnim odnosima pogubno i može samo nanijeti štetu stvari za koju se navodno bori.
Prijetnja ucjene NATO-u
Pretprošle je godine zaprijetio da će spriječiti pristup Švedske i Finske NATO-u ako se ne popravi status Hrvata u BiH.
U lipnju te godine Europsko je vijeće zatražilo od BiH da provede unutarnje reforme kako bi se mogao nastaviti proces približavanja EU. U BiH i danas vlada politički kaos, ali nedavno se pokazalo da je ta odluka čelnika EU bio važan korak u europskim integracijama BiH.
Hrvatska je ustrajala na pristupnim pregovorima, što se i dogorilo prošlog mjeseca.
Milanović je međutim tada žestoko kritizirao tu odluku, nazivajući njezine aktere “ništarijama”.
“A Plenković je izdajnik”, poručio je. “Ovo sramoti Hrvatsku. Ovo još ne možemo staviti u kategoriju veleizdaje, ali je izdaja. Jedna sadistička izdaja. Ono što je jučer usvojilo Europsko vijeće je takav bezobrazni cinizam”, izjavio je Milanović.
Retorika predsjednika države: On je dobar, a drugi su izdajnici i ništarije
“Mi imamo na vlasti kliku koja aktivno radi protiv interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ja sam prisegnuo i na njihovu zaštitu i za to ću politički poginuti ako treba“, poručio je.
Međutim, nitko nije ni od koga očekivao da gine, osjetljivo stanje u BiH zahtijevalo je, kako tada tako i danas, osjetljiv pristup. Ni Milanović nije poginuo, nego je zaprijetio da će pomrsiti račune zapadnim saveznicima i spriječiti pristup Švedske i Finske.
>Milanović: ‘Hrvatska ne smije odustati od uvjetovanja članstva Finske i Švedske u NATO-u dok se ne riješi problem Hrvata u BiH’
“Ako Cipar može staviti veto na sankcije Lukašenku dok se ne riješi problem s Turskom oko eksploatacije plina, kako Hrvatska ne bi mogla ovo napraviti? Ja ću kao predsjednik države koji predstavlja Hrvatsku na Summitu NATO-a staviti veto na pozivnicu, to je ono što ja mogu”.
Formalno je mogao, ali to nije učinio. Finska i Švedska u međuvremenu su postale članice NATO-a.
Prisni odnosi s Miloradom Dodikom
Za razliku od svog mandata na čelu Vlade, Milanović kao predsjednik RH čvrsto podupire konstitutivnost i prava Hrvata u BiH. U tim je nastojanjima često eksplicitniji od HDZ-a i stranaka desnice, čime je zaradio mnoge simpatije među tamošnjim Hrvatima.
I dok zalaganje za Hrvate u BiH nailazi na odobravanje velike većine javnosti u RH, njegov je odnos s Miloradom Dodikom za mnoge problematičan.
>Milanović: ‘Dodik je nekima čudovište, a za mene sugovornik’
Milanović ne krije prijateljstvo s predsjednikom Republike Srpske, entiteta u BiH iz kojeg su tijekom rata protjerane stotine tisuća Hrvata i Bošnjaka, a mnogi su smrtno stradali. Dodik se takve politike ni danas ne odriče nego najavljuje odcjepljenje i pripajanje Srbiji.
Istodobno, redovito napada zapadne dužnosnike, predstavnike EU, NATO-a i savezničkih zemalja, časteći ih često neprimjerenim nazivima.
Neučinkovite kritike
Njegove izjave pritom, koliko god bile ratoborne, nisu mogle imati nikakav pozitivan učinak. Primjerice, u nekoliko je navrata kritizirao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, prikupljajući simpatije nezadovoljnih Hrvata, ali bez ikakva učinka.
“Dok god visoki predstavnik bude mogao mijenjati zakone ove zemlje kako bi podigli optužnice protiv Pere, Marka ili Milorada, a nemaju vremena promijeniti Izborni zakon što mogu jednim potpisom pera i omogućiti da Hrvatima drugi ne biraju predstavnika, ja u takvu pravdu ne vjerujem”, rekao je jednom prigodom.
Milanovićeve izjave o različitim političkim pitanjima ne mogu se svesti pod zajednički nazivnik. To je riječ i u slučaju BiH. Njegove ocjene razlikuju se od prilike do prilike, a zajedničko im je jedino da dosljedno vrijeđa i omalovažava svakoga tko se s njim ne slaže.
U razgovoru s braniteljima tijekom napetosti sa Srbijom 2016. rekao je ono što o BiH misle mnogi i u BiH i drugdje, ali takve izjave državnik si ne smije priuštiti.
Otkrio kakvo mišljenje ima o svima
“Ovo u Bosni i Hercegovini je još opasnije. Kako je jedan branitelj rekao, ‘big shit’… Bosna i Hercegovina nije država, tamo nemaš s kim što razgovarati… Ja bih, da se mene pita, njih ugurao u EU preko reda, kroz prste, jer tamo nema reda, nema poretka. Dodik šuruje s Vučićem pa se to sad prelama, majke ti mile, na predsjedničkim austrijskim izborima… “, izjavio je tada Milanović.
>Milanović opet vrijeđa branitelje: Pet činjenica koje trebate znati o HOS-u
Spominjući Dodikovo koketiranje s odcijepljenjem Republike Srpske, rekao je: “I što ćemo mi ostaviti Hrvate u BiH s Bošnjacima, e pa nećemo”.
Prošle godine na Veliku Gospu posjetio je Široki Brijeg, gdje je odlikovao bojnu Poskok HVO-a i naglasio odgovornost Hrvatske za stanje u BiH.
Na prigodnoj svečanosti kritički se osvrnuo na stanje u kojemu se preglasava tamošnje Hrvate, kao i na odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice, zatraživši od njega da izmijeni izborni zakon.
“Ako treba, ravnopravnost Hrvata u BiH osigurat ćemo bezobrazno i drsko”, rekao je u jednoj drugoj prilici, zanemarivši činjenicu da nema nikakvu mogućnost to učiniti.
No, ima mogućnost riječima podilaziti Hrvatima u BiH. Podsjeća kako su Hrvati u BiH “neiskorjenjiv narod”.
“Hrvatski narod je pokazao visoko produhovljeno mirotvorstvo, ali i lukavost, pronicljivost jer su znali što se sprema”, tvrdi.
Milanović sustavno ograničava građanska prava Hrvata iz BiH u Hrvatskoj
Istodobno, Milanović dosljedno nastoji držati Hrvate iz BiH podalje od političkih procesa u Hrvatskoj. To se prije svega očituje u njegovu ograničavanju prava Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poglavito iz BiH.
Kao predsjednik SDP-a, Milanović je 2010. postigao dogovor s tadašnjom predsjednicom Hrvatske vlade Jadrankom Kosor o smanjenju predstavničkih prava dijaspore u Hrvatskoj.
>Poruka iz dijaspore: Milanović je pokazao da mu nije stalo do Hrvata izvan Hrvatske
Sukladno tome dogovoru, broj zastupnika u Saboru ograničen je na tri. Osim toga, dogovoreno je da će Hrvati u inozemstvu na izborima za Sabor moći glasovati samo u diplomatskim prestavništvima. Do tada, glasovanje je bilo organizirano u svim mjestima gdje je živio veći broj Hrvata.
Time je je realno smanjen utjecaj HDZ-a i domoljubnih stranaka putem glasova iz dijaspore, a Hrvatima izvan granica Republike Hrvatske znatno je otežano ostvarivanje njihovih građanskih prava u Hrvatskoj.
Najnovijom odlukom o izborima u srijedu 17. travnja, Milanović je Hrvatima izvan Republike Hrvatske dodatno otežao ostvarivanje biračkih prava. U BiH i drugim državama to je radni dan. Doduše, najavljeno je da će taj dan u dijelovima BiH s većinskim hrvatskim pučanstvom biti neradni, ali to se odnosi samo na dio biračkog tijela.
Povlači li Milanović namjerno poteze koji diskriminiraju Hrvate izvan Hrvatske?
Urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj nedavno je za Narod.hr izjavio da je Milanovićeva odluka da raspiše izbore radnim danom “neprihvatljiva i skandalozna”, jer otežava hrvatskim državljanima izlazak na izbore.
“Imamo velik broj Hrvata koji žive u županijama s bošnjačkom većinom i u Republici Srpskoj. S druge strane, ljudima koji rade u specifičnim industrijama ni taj neradni dan neće puno značiti”, rekao je Gudelj.
“Ovdje vrijedi istaknuti da je upravo Milanovićeva Vlada (i ona Jadranke Kosor) drastično ograničila pristup biračkom pravu državljanima Hrvatske koji žive izvan domovine, kad se odlučilo da se glasovati može samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH”, podsjetio je.
“Kad se tako stvari sagledaju, onda se možemo opravdano zapitati povlači li Milanović namjerno poteze koji diskriminiraju Hrvate koji ne žive u Hrvatskoj“, napomenuo je urednik portala Dnevnik.ba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
