Milanović se tijekom kampanje rugao Tihomiru Oreškoviću, a on je u samo nekoliko mjeseci vođenja Vlade napravio nekoliko važnih stvari

Foto: fah; fotomontaža: narod.hr

Tijekom ove predsjedničke kampanje imali smo priliku u više navrata čuti kako kandidat Zoran Milanović uspostavu Oreškovićeve vlade naziva „pučem“, točnije optužuje Kolindu Grabar-Kitarović i Božu Petrova da su zajednički izveli „državni udar“, zamjerajući predsjednici što je, potpuno u skladu s Ustavom, mandat za sastavljanje vlade dala Oreškoviću.

Osim što je budući predsjednik Milanović pokazao da je za njega „puč“ uspostava one vlasti koja njemu nije po volji, nije propustio priliku u više se navrata narugati Oreškoviću jer “ne zna hrvatski jezik”.

U sučeljavanju s kandidatkinjom Grabar-Kitarović čak je u jednom trenutku Tihomira Oreškovića nazvao „njezinim“ te ga optužio da je u svom kratkom mandatu potrošio na ljetovanje više nego on (Milanović) u 4 godine.

„Vaš Tim Orešković, koji ne zna hrvatski jezik, potrošio je u pola godine više nego ja u četiri godine”, kazao je Milanović.

(VIDEO) Zašto Milanović optužuje Grabar-Kitarović da je 2015., kada je dala mandat Oreškoviću, napravila puč?

(VIDEO) Završilo sučeljavanje predsjedničkih kandidata: Ponovno se sukobili oko sastavljanja vlade 2015.

Samo je jedan premijer od osnutka hrvatske države smanjio javni dug – Tihomir Orešković

I dok je Milanović uzastopce ponavljao kako je uspostava Oreškovićeve vlade zapravo bila „državni udar“, mi u nastavku donosimo neke rezultate rada ove Vlade, koja je na vlasti bila tek nešto dulje od 6 mjeseci (Od siječnja do rujna 2016.).

Zanimljivi podaci

Iako su na početku mandata mnogi postavljali pitanje njegovog legitimiteta u vođenju Vlade, jer nije sudjelovao u parlamentarnim izborima i za mnoge je bio nepoznato lice, ovaj uspješan poslovni čovjek ubrzo se pokazao djelima, a za cijelo vrijeme trajanja mandata je među građanima ostavljao dojam najpozitivnijeg člana Vlade.

Donosimo vam nekoliko ključnih i pametnih poteza koji su pridonijeli boljitku Hrvatske za vrijeme mandata Tihomira Oreškovića.

Oreškovićeva je Vlada u devet mjeseci mandata održala 41 sjednicu, imala ukupno 641 točku dnevnoga reda, a sjednice su ukupno trajale 34 sata i 30 minuta.

Na njezine prijedloge Sabor je donio ukupno 33 zakona, a od toga ih je 13 bilo usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije.

Vlada je donijela ukupno 1303 akta, Saboru je uputila 47 mišljenja, odgovorila na tri interpelacije o svome radu, kao i na 21 zastupničko pitanje.

Što je poručio na odlasku?

Tihomir Orešković je na zadnjoj sjednici svoje vlade vlada poručio budućoj vladi da ustraje na fiskalnoj disciplini, nastavi s provedbom reformi i poboljša upravljanje javnim kompanijama.

Novoj vladi poručio je da nužno provede porezne reforme i poboljša upravljanje javnim tvrtkama, te da velike mogućnosti za uštede ima u javnoj nabavi.

Za svoju je Vladu rekao da je kao cilj imala sređivanje javnih financija i ekonomije te ubrzanje ekonomskog rasta i standarda građana.

Naveo je da je BDP u prvoj polovici godine rastao za 2,7 posto, očekuje da će do kraja 2016. godine biti skoro 3 posto, a predviđanja su bila 2 posto. Raste potrošnja građana, investicije i izvoz, turistička sezona je najbolja ikada, a raste i zaposlenost sa sto tisuća novih radnih mjesta, dok je istovremeno nezaposlenost “rekordno niska”, napomenuo je.

Istaknuo je i da je njegova vlada aktivirala oko milijardu kuna “mrtvog kapitala” u vlasništvu države te da je udio javnog duga u BDP-u pao s 86,7 posto na 83,5 posto.

Važno je istaknuti kako je upravo jedan od glavnih poteza Tihomira Oreškovića bila je namjera smanjenje javnog duga za 100 do 200 milijuna eura, i to kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj bi sudjelovali mirovinski fondovi.

Jedini premijer koji je smanjio javni dug – Orešković

Orešković je jedini premijer koji je smanjivao javni dug. Od veljače do listopada 2016. u prosjeku je smanjio dug za 211 milijuna kuna mjesečno.

Prvi put u Hrvatskoj dogodilo se da je mandatar i premijer postane netko tko je nestranačka osoba. Poslije četverogodišnjeg mandata Zorana Milanovića, 22. siječnja zeleno svjetlo u Hrvatskom saboru dobio je nestranački premijer Tihomir Orešković u koalicijskoj vladi HDZ-a i Mosta.

Tijekom 2016. Orešković je uspio smanjiti dug sa 283,6 milijardi na 281,7 milijardi kuna, što je prilikom preuzimanja istaknuo kao glavni cilj.

“Politika nove Vlade uključuje smanjenje fiskalnog deficita, prodajom oko 30 milijardi eura vrijedne državne imovine, i vraćanje dugova”, najavio je Orešković.

Vlada Zorana Milanovića od siječnja 2012. do prosinca 2015. zaduživala se za 1,4 milijarde kuna mjesečno pa je dug na kraju mandata iznosio 284 milijarde kuna.

Vlada Jadranke Kosor povećavala je dug 2,2 milijarde kuna mjesečno. Prilikom preuzimanja dužnosti u kolovozu 2009. dug je iznosio 148 milijardi kuna, krajem mandata u prosincu 2011. dug je prešao 200 milijuna i iznosio 212,9 milijardi kuna.

Tijekom drugog mandata Ive Sanadera od veljače 2009. do srpnja 2009. dug je skočio za 1,5 milijardi kuna mjesečno.

Prva vlada Ive Sanadera od siječnja 2004. do siječnja 2008. zadužila nas je mjesečno 618 milijuna kuna.

Vlada Ivice Račana od 2000. do 2003. povećavala je dug 808 milijuna kuna mjesečno, a Vlada Zlatka Mateše od 1995.-1999. mjesečno nas je zaduživala 448 milijuna kuna pa je u prosincu 99′ dug bio 48,4 milijarde kuna.

Odluka o praćenju pristupanja Srbije EU – donesena u vrijeme Oreškovićeve vlade

Vlada Tihomira Oreškovića također se počela ozbiljno baviti pitanjima nestalih u Domovinskom ratu i drugim otvorenim pitanjima u odnosima sa Srbijom.

> Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?

> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (1): Srbija i jednostrano proširivanje jurisdikcije na državljane susjednih zemalja

> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (2): Srbija i skrivanje podataka o sudbini nestalih u Domovinskom ratu

> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (3): Srbija i kršenje prava hrvatske nacionalne manjine

> (VIDEO) Pogledajte kako je Plenković krenuo na Grmoju: ‘Nedopustivo je da netko govori da radimo za interese druge države, konkretno Srbije’

Tako je 2016. donijela dokument pod nazivom Odluka o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.

Odluka je donesena 19. srpnja 2016., a zadaće navedenog Povjerenstva su sljedeće:

– praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Republika Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države

– praćenje uspostave i funkcioniranja cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava u Republici Srbiji te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije

– praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije

– praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba

Povjerenstvom predsjedava ministar vanjskih i europskih poslova, odnosno u slučaju spriječenosti, ministar pravosuđa u svojstvu zamjenika predsjednika. Članovi Povjerenstva su: ministar branitelja, ministar financija, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, savjetnik za vanjsku politiku Predsjednice Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i glavni državni odvjetnik.

Unatoč obavezi da se navedeno Povjerenstvo saziva, u dosadašnjem mandatu Plenkovićeve vlade, Povjerenstvo nijednom nije sazvano, za što je Mostov Nikola Grmoja prozvao bivšu ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović-Burić, a ta je prozivka bila povod i za fizički nasrtaje premijera Plenkovića na Grmoju u Saboru.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr