Predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović izjavio je u subotu u Splitu kako očekuje dogovor s RTL-om da se u sučeljavanju s protukandidatkinjom Kolindom Grabar Kitarović, planiranom za idući ponedjeljak, minimalno govori o ideološkim temama, i da se ta debata treba baviti ‘razvojnim temama’.
“Očekujem pitanja koja će se minimalno baviti ideologijom i Titom i tom ekipom i Pavelićem i na tome ću insistirati, jer to su pravila debate koja se dogovaraju. Ja se odazivam televiziji, međutim”, dodao je, “želim znati okvire, ne pojedinačna pitanja.” izjavio je Milanović novinarima na splitskoj Rivi.
Kazao je kako očekuje razvojne i državničke teme, predsjedničke ovlasti, a ne da ga “netko pita da u minutu da odgovori kakva je hrvatska politika prema BiH. To pitanje smo dobili na HRT-u”, kazao je Milanović
“Čujem da je gospođa Kitarović pristala na debatu na RTL-u u ponedjeljka – vidjet ćemo kako to izgleda,” dodao je.
Na novinarska pitanja potvrdio je da u toj tv debati s Grabar-Kitarović očekuje raspravu i o SOA-i.
“Naravno, i o SOA-i, korupciji u SOA-i. Nakon pet godina sada saznajemo da se ona bori protiv korupcije u SOA-i i da želi pomlađivanje te službe. Dakle mladež HDZ-a valjda treba ući u SOA-u ?”, izjavio je Milanović.
Upitan upit očekuje li u drugom krugu potporu glasača Miroslav Škore, kazao je kako su to ljudi s imenom i prezimenom, svojim obiteljskim, privatnim, emotivnim, poslovnim životima.
“Dakle nama nitko nije vlasništvo. Za mene je glasovalo 30 posto ljudi koji su izašli na izbore – to nije nikakvo moje privatno vlasništvo, sutra im se mogu zamjeriti,” dodao je.
Na upit zašto misli da će biti bolji predsjednik države nego što je ranije bio premijer, Milanović je odgovorio da su to dva “bitno različita posla.”
Ustvrdio je da je kao premijer zemlju izvukao iz teške krize , i da je HDZ zadužio Hrvatsku duplo više nego oni.
“Čak i ovoj Plenkovićevoj Vladi javni dug je porastao za skoro 20 milijardi kuna”, rekao je Milanović, dodavši da se “paradoksalno u vrijeme Oreškovića u pola godine smanjio za tri milijarde”.
Milanović je također ustvrdio da je njegova vlada bila “melem za Hrvatsku, relativno poštena, bez afera, tamničenja i optužnica”. Kaže da je s njegovom Vladom Hrvatska ušla u “ekonomsku ekspanziju.”
> Mrsići: Kako je državna tvrtka pogodovala ženi SDP-ovog ministra?
> Željko Jovanović za sobom ostavio spaljenu zemlju, najgori ministar obrazovanja
> Opačićkino Ministarstvo socijalne skrbi isplatilo asistentu za interijer 738.000 kuna
Po Milanovićevom tumačenju, pod HDZ-om se nismo uspjeli integrirati u svjetsko i europsko tržište osim u turizmu gdje smo svjetska velesila.
“Sve ovo ostalo je nažalost ostalo u okvirima bivše Jugoslavije i ovog dijela Europe. Jedno je pričati o grbovima, balunu, petokraki, a drugo je govoriti o temama koje se tiču tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, rekao je.
“Uspjesi” Milanovićeve Vlade
Čak i Vlada Jadranke Kosor na kraju mandata dotaknula je nekakvu nulu, no kad je uskoro nakon toga na vlast došla Kukuriku koalicija predvođena SDP-ovim Zoranom Milanovićem, Hrvatska je opet nezadrživo krenula nizbrdo.
Uz brojne korupcijske afere, duboke ideološke podjele, najviše je ostala upamćena po “lex Perković”, kojim je uoči ulaska u EU Milanović htio spriječiti izručenje udbaških naredbodavaca i doveo Hrvatsku na rub sankcija.
Podsjetimo, Milanovićeva Vlada (SDP, HNS, IDS, HSU) 2013. godine izglasovala je poseban zakon – “Lex Perković” kojim su spriječili izručenje Perkovića i Mustača Njemačkoj nakon ulaska Hrvatske u EU. Udruga U ime obitelji je u prosincu 2013., dva tjedna nakon referenduma o braku, zahvaljujući svojim podupirateljima i mnogim ljudima dobre volje, spriječila promjenu Ustava koju je pokrenuo bivši predsjednik Ivo Josipović skupa sa SDP-om, kako bi, između ostalih ograničenja građanskih sloboda i prava na referendum – još jednom, trajno, spriječili izručenje Perkovića i Mustača Njemačkoj, u siječnju 2014.
Krajem 2014. Kukuriku koalicija poslužila se i poznatom političkom trgovinom za opstanak na vlasti. U početku mandata imali su 81 zastupnika, no nakon brojnih napuštanja i isključenja iz stranaka (Radimir Čačić, Mirela Holy, Marina Lovrić Merzel, Slavko Linić, Damir Kajin, Natalija Martinčević, Petar Baranović…) spali su na 75 što je jedan manje od natpolovične većine svih zastupnika.
Time je Milanovićeva Vlada postala manjinska vlada, koja ovisi o dobroj volji zastupnika manjina i neovisnih zastupnika. Ne iznenađujuće – klub SDP-a tada je podnio 9 amandmana kojima se okreću potrebama nacionalnih manjina, a oni osiguravaju Milanovićev opstanak na vlasti do kraja mandata.
