Milanovićev savjetnik: Nuklearna energija je stabilna i posebno dobra za Hrvatsku

Povijesno visoke cijene goriva u Hrvatskoj, dizel skuplji od benzina. Sustavno rastu i cijene plina. O temi kako će poskupljenje energenata utjecati na cijene drugih proizvoda i standard građana u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Davor Štern, energetski stručnjak i Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu.

Prijeti li Europi nestašica plina ove zime? Je li zaokret prema nuklearnoj energiji, koji zagovara i Hrvatska, pravo energetsko rješenje za Europsku uniju? To su neka od pitanja na koja se odgovaralo u emisiji “Otvoreno”.

Postavlja se pitanje mogućeg smanjenja trošarina na goriva, a zbog divljanja cijena.

– Pratimo situaciju, sukladno tomu, ako se nastavi eskalacija, Vlada to prati. Priprema se izvanredna sjednica Energetskog vijeća zemalja EU-a, ovo što se događa u Hrvatskoj, događa se i u ostalim članicama. Da me pitate o kunama ili lipama, vezano uz smanjenje trošarina, sada ne mogu govoriti jer u krajnjoj situaciji to je u ingerenciji Ministarstva financija, ističe Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Kaže da moraju voditi računa o gospodarstvu, ali i o socijalno ugroženim građanima.

– Možemo odgovoriti time da su se prosječne i minimalne plaće izuzetno su se digle zadnjih godina, tvrdi Milatić.

“Ne treba dirati u trošarine”

Davor Štern, stručnjak za energetiku, kaže da je teško reći jesu li cijene nafte sada na najvišim razinama ili je moguće i daljnje poskupljenje.

– Cijene nafte ne ovise samo o nafti kao derivatu, već i o svjetskim burzama te općem ekonomskom, psihološkom stanju na tržištima preko kojih se formiraju cijene. Puno se toga dogodilo, tu je pandemija, na sreću nije bilo velikih ratova, ali premalo se ulagalo u istraživanje u proizvodnju. Ugljikovodici i nafta su dugo vremena napadani kao nešto što će vrlo brzo otići u zaborav, velike tvrtke nisu dozvoljavale nove investicije u polje istraživanja i proizvodnje, a koje bi povećale proizvodnje. Promjene su se dogodile, država tu ne može puno napraviti. Mislim da nema prostora dirati u trošarine, one su dio fiskalne politike. Ima prostora vezano uz trošak distribucija. Ja kada sam bio na čelu INA-e 2000. godine naša je marža na crpkama bila 20 lipa po litri. Danas je to kuna ili kuna i pol, možda i više. Država ima mogućnosti reći “dečki malo se smirite, imate prostora malo jeftinije raditi, ističe.

Moguće poskupljenje plina sljedeće ogrjevne sezone

Cijena plina također je skočila.

– Ona ovisi o distribuciji, transportu, PDV-u i drugim stvarima. Činjenica je da je nemoguće reagirati u puno tih stvari kod krajnjih potrošača, ali može se reagirati “vaučerima” za energetski siromašna kućanstva. Što se tiče cijene plina i proljeća. Postavlja se pitanje kakva će biti na proljeće. Sljedeća ogrjevna sezona, moguće je poskupljenje, ali od 1.4. do 1.10. mala je potrošnja. Plin se uglavnom se koristi za grijanje, toplu vodu i eventualno kuhanje. Što se tiče gospodarskog dijela, već se danas zaključuje veća cijena, vrlo vjerojatno to prebacuju na krajnju cijenu svoga proizvoda. To se održava na proizvode koje kupac kupuje, ističe Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Vrlo je izvjesno da ako se trend visine cijena nastavi, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, očito će morati doći do poskupljenja, kazao je Milatić.

– Znači sve što se događa hrvatskim tvrtkama, dogodit će se i tvrtkama u susjednim zemljama. Hrvatska će biti među zadnjim zemljama koja će povisivati cijenu struje. Imamo jaku elektroprivredu. HEP je zapravo zlata vrijedan u ovoj situaciji. Ne strepimo od toga da će od sutra naši računi biti veliki. No, jasno je da se ne radi o resursu koji je neiscrpan. Za sada nema zahtjeva iz HEP-a za bilo kakvo poskupljenje. Vezano i uz struju i uz plin.

Štern je komentirao i činjenicu da je danas dizel skuplji od benzina u Hrvatskoj.

– Nije me to iznenadilo. To je trend, u procesu dekarbonizacije, rafinerije su se modernizirale, puno više proizvode svjetlije produkte od dizela. Došlo je do disbalansa u robi, manje je robe, veća je cijena, mislim da će tako biti i budućnosti. Tu su razlike relativno male, ne bi nas to trebalo previše brinuti. Sporo ide ulazak električnih vozila, infrastruktura se sporo razvija, ne samo kod nas, nego i drugdje.

“Plinske cijevi su vrsta oružja”

Pudić dodaje da je ove godine pušten LNG terminal koji osigurava novi dobavni pravac te da je hrvatsko skladište puno, na razini 90% u odnosu na prijašnje godine.

– U odnosu na EU, čija je popunjenost od 75%, možemo reći da smo mi sigurni s te strane. Sigurno smo što se tiče cijene i količina plina. Kada globalno govorimo o cijenama, oni koji će moći platiti više, imat će prioritet u dobavi toga plina.

– Energetika i energija su teme o kojima ćemo pričati sve više, smatra Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu.

– Plinske cijevi nisu samo pitanje gospodarstva i grijanja, to je jedna vrsta oružja. Možda će u nekom drugom vremenu i cijevi za vodu biti vrsta oružja. Čeka nas jedno razdoblje koje će biti zanimljivo, dodaje.

Ističe da je Hrvatska jaka u polju obnovljivih izvora energije, ali da smo možda slabi u organizaciji sustava koji bi trebao biti bolji.

– Moramo koristiti svoje komparativne prednosti.

Krško je važno za Hrvatsku

Što se tiče većeg korištenja nuklearne energije, Hrvatska se pridružila sporazumu koji upravo ide u tom smjeru.

– Smatramo da nuklearna energija nije karbonska energija, koja je stabilna, koja je posebno dobra za Hrvatsku. Mi ćemo uskoro imati jako puno obnovljivih izvora, ali oni nisu stabilni, ovise o klimatskim situacijama poput sunca ili vjetra. Kada imate stalan dotok iz NE Krško, to je oko 15% ukupne potrošnje u RH. Zainteresirani smo da se produlji radni vijek do 2043. i ako se bude radio novi blok od 1.100 MW, da u tome sudjeluje i RH putem poduzeća “HEP d.d.”.

Štern dodaje da ljudi nisu svjesni da vrijeme ugljikovodika nije prošlo.

– I nafta i plin su sirovine. Za proizvodnju umjetnih gnojiva, tu se radi i petrokemija i plastične mase. Slažem se ipak da se treba novo razdoblje u razmišljanju oko nuklearne energije razviti. Imamo mogućnost jedne jako dobre suradnje sa Slovenijom, a tu je i mogućnost suradnje s Mađarima na njihovoj novoj nuklearki.