Europski čelnici na sastanku Europskog vijeća pokušavaju naći trajno rješenje za problem migranata. Europsko jedinstvo opet je na kušnji nakon što su političke promjene u Italiji i Njemačkoj to pitanje ponovno pogurale na vrh dnevnog reda.
Još je ranije bilo predviđeno da se na ovom summitu konačno dogovori novi sustav zajedničke politike azila, o čemu se razgovora već dvije godine, ali se od toga odustalo jer nema ni približnog konsenzusa među zemljama članicama.
Svi se slažu oko potrebe jačanja vanjskih granica i veće pomoći zemljama iz koje dolaze migranti i zemljama tranzita.
> Tko je Gordan Bosanac – koga je HDZ podržao za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi?
Je li rješenje migrantskog pitanja unutar Europske unije na vidiku? Koji su izazovi pred Europom, ali i Hrvatskom?
O ovoj temi u Otvorenom na HRT-u su govorili Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije, Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi, Anđelko Milardović iz Instituta za migracije i narodnosti te stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.
> Razlike i sličnosti: Ratne izbjeglice 1991. i migranti 2016.
Iz Bruxellesa u emisiju se javila HRT-ova dopisnica Jasna Paro (supruga veleposlanika Joška Para). Prema njenim riječima, radna večera ne odvija se baš u najslavnijem ozračju. “Talijanski premijer Giuseppe Conte nije prihvatio zaključke današnjih dviju rasprava. Talijanska prijetnja novi je moment koji će sigurno otežati razgovore u kojima nema sklada. Njemačka kancelarka je izgubila iluziju da će doći do zajedničkog rješenja. S obzirom da podatci govore da je na područje EU-a u prvih šest mjeseci ove godine ušlo 46 tisuća izbjeglica ne možemo govoriti o migrantskoj već političkoj krizi”, istaknula je Paro.
Milardović kaže kako je Macron već u svojoj današnjoj izjavi priznao kapitulaciju ovakve Europske unije iz razloga jer je pošao od temeljne konfliktne linije između suverenista i globalista. “Na neki način je to priznala i Angela Merkel. Suverenisti prelaze u ofenzivu sa svojim konceptom što nije bio slučaj 2015. godine kad su na njih gledalo s rezervom”, rekao je Milardović. Složio se s Paro u dijelu gdje je govorila o mogućnosti da te zemlje koje imaju tu globalističku ideju krenu suverenističkim putem “i u tom smislu je bilo izuzetno očekivati na tragu tog temeljnog konflikta da će se danas išta riješiti”, dodao je.
> Kaos u Vladi – Milanović i Ostojić demantiraju jedan drugoga
Uvjeren je kako se ni do jutra neće ništa riješiti jer je duboka konfliktna linija između dva oprečna bloka koja imaju dijametralno oprečna ishodišta kad je u pitanju diskusija o migracijama.
“Što se tiče RH u odnosu na ove procese – pa nećemo mi biti zadnji koji će tražiti čamce po Titanicu”, slikovito se izrazio Milardović.
I Ogorec je uvjeren kako ne možemo ništa očekivati u Bruxellesu.
“Europa je nastala kao jedan konglomerat starih nacionalnih država. Europski nacionalizam je ono što je stvorilo te države i to je vrlo duboko nasljeđe i tradicija. Migracijska kriza dovela je do određenih problema koji se ne rješavaju i svatko se vraća u svoje nacionalne vode”, rekao je Ogorec. Milardović se nadovezao rekavši da ako se konfliktna linija bude produbljavala, projekt Europa može propasti.
Ničeno je rekao kako se situacija u Bosni i Hercegovini intenzivno prati i analiziraju se svi mogući rizici.
“Čvrsto stojimo u zaštiti granice i odlučni smo u zaštiti ne samo hrvatske državne granice već i vanjske granice Europske unije. Zaštita vanjske granice EU-a je naša obveza”, ustvrdio je Ničeno. Iznio je podatak da se oko tri i pol tisuće migranata nalaze u prostoru Bihaća, Cazina i Velike Kladuše.
“Riječ je o velikom broju migranata, ali ne toliko da bi stvarali veće probleme hrvatskoj policiji”, dodao je.
> Orban: Soros je na čelu velike mafijaške mreže, financira NVO i krijumčare ljudima
Za Tvrtka Baruna neprihvatljivi su izrazi koji se koriste – kriza, tsunami – koji, kaže, imaju negativan predznak. Riječ je o ljudima, sudbinama. Uvjeren je da se neće dogoditi onakva humanitarna izbjeglička kriza kao što je bila 2015., pogotovo ne na teritoriju Hrvatske s obzirom na zatvorenost granice.
“Priča oko migracija je dobila takvu političku težinu i napetost da se može govoriti o jednom paradoksu – smanjeni pritisak migranata s jedne strane, a s druge strane Europska unija se našla skoro u sudbinskoj situaciji”, izjavio je Milardović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
